
Pravilno okopavanje paprike jedan je od najvažnijih poslova u bašti, jer u velikoj mjeri odlučuje o uspješnosti prinosa. Ključno je da se ne obavlja nasumično, već u tačno određenim fazama razvoja biljke.
Tajna krupne i mesnate paprike
Prvo okopavanje treba obaviti kada rasad razvije treći par pravih listova, dok se drugo radi neposredno prije cvjetanja, otprilike desetak dana nakon prvog. Upravo ta preciznost u vremenu od presudnog je značaja.
Sve što se radi izvan tih termina smatra se greškom. Čak i malo kašnjenje može uticati na to da plodovi ostanu sitni, bez obzira na kasnije zalijevanje i đubrenje.
Zanimljivo je da oni koji svake godine imaju krupne i kvalitetne paprike uglavnom nemaju nikakvu posebnu tajnu. Oni samo dosljedno poštuju ova dva ključna termina i jedan važan detalj koji mnogi često zanemaruju.
Zato se često spominje juni, a ne maj kako mnogi pretpostavljaju. Razlog leži u stvarnim uslovima u baštama i dvorištima.
Rasad paprike se obično sadi tek krajem maja, kada noćne temperature prestanu padati ispod oko 12 stepeni Celzijusa. Tek tada biljka počinje normalno da se prima i razvija.
Zbog toga se ni prvo pravo okopavanje ne može obaviti u maju, već dolazi u prvoj polovini juna, kada se biljka dovoljno ukorijeni i započne intenzivniji rast.
Ako se zemlja razgrne dok je korijen još uvijek plitak i osjetljiv na hladnoću, može doći do oštećenja sitnih korjenovih žilica. U tom slučaju biljka usporava rast i može „zastati“ i do desetak dana. Česta greška je upravo to – ljudi požure, obično zato što vide da komšije već okopavaju paradajz pa misle da je isto vrijeme i za papriku.
Koliko duboko ide motika i gdje se obavlja okopavanje
Korijen paprike razvija se uglavnom plitko, pa se većina aktivnih žilica nalazi u površinskom sloju zemlje, otprilike u prvih 8 do 12 centimetara. Zato se pri okopavanju motika ne spušta duboko – dovoljno je oko 5 centimetara, i to samo između redova.
Uz samu biljku ne treba koristiti motiku. Tu se zemlja samo blago rastresa rukom ili manjom ručnom motičicom kako ne bi došlo do oštećenja korijena.
Ako se ide preduboko, recimo oko 15 centimetara, mogu se presjeći glavne hranidbene žile, što može ozbiljno usporiti rast i smanjiti prinos.
Kada se obavlja drugo okopavanje paprike
Drugo okopavanje paprike obavlja se neposredno prije cvjetanja, kada se u pazušcima listova pojave prvi bijeli pupoljci. U praksi je to najčešće krajem juna ili početkom jula, ali tačan trenutak zavisi od sorte i uslova uzgoja.
U toj fazi se, uz okopavanje, obično radi i blago zagrtanje stabljike. Oko biljke se navuče sloj zemlje debljine oko 3 do 4 centimetra, čime se podstiče formiranje novih korjenovih žilica iz zatrpanog dijela stabljike.
Na taj način paprika bolje usvaja vodu i hranjive materije, što direktno doprinosi snažnijem razvoju i kvalitetnijem formiranju plodova.
Da li okopavanje paprike može zamijeniti zalijevanje?
Okopavanje ne može zamijeniti zalijevanje, ali može smanjiti potrebu za vodom i do jedne trećine. Kada se zemlja rastrese, prekidaju se kapilarni kanali kroz koje vlaga izlazi na površinu i isparava, pa voda duže ostaje u zoni korijena.
Česta greška koju mnogi prave
Mnogi misle da će okopavanjem riješiti i problem zalijevanja, pa ga obavljaju rjeđe nego što je potrebno. Međutim, paprika i dalje zahtijeva redovnu vlagu – samo što se ona uz pravilno okopavanje duže zadržava i biljka je efikasnije koristi.
Kada i kako pravilno okopavati papriku
Okopavanje se ne obavlja dok je zemlja previše vlažna, na primjer odmah nakon kiše ili dan poslije obilnog zalijevanja. U takvim uslovima zemlja se lijepi za motiku i umjesto da se rastrese, dodatno se sabija.
Kada se kasnije osuši, takva zemlja postaje još tvrđa nego prije okopavanja, što otežava pristup zraka korijenu i usporava razvoj biljke.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
Foto: Magnific