Šta su pokazali podaci Federalnog zavoda za statistiku
Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja bilo je 20,8 posto, a stranih turista 79,2 posto
Ukupan broj dolazaka turista u augustu ove godine iznosio je 193.960 što je za 11,3 posto više u odnosu na august 2023. godine, a u odnosu na juli 2024. godine veći je za 0,6 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka bilo je 19,6 posto, a stranih turista 80,4 posto.
Ukupan broj noćenja turista u augustu 2024. godine iznosio je 419.260 što je za 3,8 posto više u odnosu na august 2023. godine. odnosu na juli 2024. godine veći je za 3,4 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja bilo je 20,8 posto, a stranih turista 79,2 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 93,1 posto.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Saudijske Arabije (14,9 posto), Turske (10,7 posto), Hrvatske (6,4 posto), Kuvajta (5,1 posto) i Njemačke (5,0 posto) što je ukupno 42,1 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 57,9 posto noćenja.
Broj raspoloživih kreveta u augustu 2024. godine iznosio je 34.174 što je za 6,3 posto više u odnosu na august 2023. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u augustu iznosila je 43,9 posto.
Čitajte i Bosna i Hercegovina leži na “zlatu” 21. vijeka
“Zlatni” rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH u narednom periodu. Mogao bi donijeti i veća sredstva, nego što su ranije procjene pokazivale.
Naime, iako je prvobitnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna otkrića su pokazala značajne količine srebra, zlata i bakra.
Bosna i Hercegovina leži na “zlatu”
Iako mnogi misle da je zlato ključno u cijeloj ovoj priči. Jedan drugi metal mogao bi postati broj jedan po potražnji.
Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju dovodi do rasta potražnje za bakrom u svijetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju ekonomije. Očigledno je da elektrifikacija ekonomije. Ključni korak ka održivijem energetskom sistemu, zahtijeva značajnu količinu bakra, piše Večernji list.
Ako se proizvodnja energije želi odvojiti od korišćenja fosilnih izvora. To se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan “crveni metal”.
Pročitajte i: Spahić: O Ahmedhodžiću odlučio cijeli savez, pojedini na pokvaren način pokušavaju dovesti nekoga u reprezentaciju.
BONUS VIDEO:
Hypebih.ba/Osluđenje.ba/I.S.
