Prezasićenost gradskim načinom života i nedostatak humanih uslova za optimalno življenje značajno utiče porast interesovanja za odmorom u seoskim predjelima koji prvenstveno nude – mir.
Foto: Agencije
Prirodno okruženje i okolina bez gradske buke, domaća hrana, upoznavanje seoskog načina života i druge turističke ponude samo su neke od karakteristika ruralnog turizma koji se u BiH počeo se razvijati još za vrijeme Jugoslavije. Ipak, taj pojam se češće spominje tek posljednjih desetak godina, otkako su masovnije prepoznati turistički potencijali ruralnih područja u našoj zemlji.
Uz razvoj takvog vida turizma napreduje i razvoj ruralnih zajednica, poboljšava se socio-ekonomski status seoskog stanovništva, a to sve je izuzetno značajan preduslov za ostanak na ljudi na selu i usporavanje migracija u urbana područja u zemlji ili izvan nje.
Važno je skrenuti pažnju na razliku između samih pojmova ruralnog i agro turizma.
“Dok je ruralni turizam svaka turistička aktivnost u ruralnom prostoru, seoski turizam je njegova posebna vrsta koja ujedinjuje poljoprivrednu djelatnost i pružanje turističkih usluga, a najčešći oblik seoskog turizma je agroturizam”, objasnio je za Centralni portal predsjednik austrijskog udruženja za razvoj turizma i ugositeljstva David Bilbija.
On kaže da se pod ruralnim turizmom podrazumijevaju seoski, lovni, ribolovni, gastro, vjerski, kulturni, avanturistički, vinski i zdravstveni turizam i to sve pod uslovom da se odvijaju u ruralnim krajevima.
“Seoski turizam je uži oblik ruralnog turizma, a podrazumijeva sve oblike turističke ponude koje su upućene na selo, poput brojnih etnosela, agroturizma, izletišta, folklora, seoskih manifestacija, te malih porodičnih hotela i kuća za odmor na selu. Seoski turizam se obično tretira kao glavni izvor prihoda jednog domaćinstva. Agroturizam, turizam na poljoprivrednom gazdinstvu je oblik turizma koji je u pravilu dodatni izvor prihoda poljoprivrednim domaćinstvima kojima je cilj da kroz turističku ponudu plasiraju vlastite proizvode. Domaćinstva koja se bave agroturizmom pružaju usluge noćenja, ishrane i usluge aktivnog odmora, što može uključiti šetnju i berbu u vrtovima i voćnjacima, a sve radi animacije turista i njihovog doživljaja sela i sticanja iskustva života na selu”, rekao je Bilbija.
U BiH već postoji veći broj pansiona, seoskih domaćinstava, kampova, vinogradarskih kuća, planinskih koliba i etno sela koja pružaju usluge ruralnog turizma: sportski i rekreativni sadržaj, poput lova, ribolova i raftinga, zatim prisustvovanje ili učestvovanje u poslovima uzgajanja hrane i brige o životinjama, jahanje, obilazak značajnih lokaliteta i sl.
Izdvajanja lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini za razvoj ruralnog turizma su skromna, pa je najbolji način za realizaciju većih projekata u ovoj oblasti apliciranje kod fondova Evropske unije. Bosna i Hercegovina obiluje ogromnim potencijalom za razvoj ruralnog turizma, a kao jedan od najboljih primjera iskorišćenosti EU fondova ističe se primjer „Visitor center Pecka, smješten u nekadašnjoj osnovnoj školi u mjestu Gornja Pecka u opštini Mrkonjić Grad.
„Centar je početna i povratna tačka za izlete, penjanje, vožnju biciklima, planinarenje visokom Krajinom i sastanke sa vodičima. Osnovni cilj je pružanje informacija posjetiocima o rutama, turističkim atrakcijama, ali i o lokalnim proizvođačima hrane, smještaju i slično, što uveliko doprinosi razvoju ruralnog turizma cijelog kraja“, navode iz Turističke organizacije Republike Srpske.
Kao primjer uspješnosti u povlačenju novca iz EU fondova za projekte u turizmu, iz Turističke organizacije Republike Srpske, naveli su Sloveniju naglasivši da bi Srpska trebalo da se ugleda upravo na tu zemlju budući da ima sve preduslove za sličan pravac razvoja.
„Slovenija je izabrala razvoj u pravcu ‘zelena, aktivna, zdrava, sigurna, održiva‘ destinacija, a upravo za taj pravac postoji puno projekata koji će se kroz EU sredstva i dalje razvijati“, navode iz Turističke organizacije.
Autrija kao odličan primjer uspješnosti
Zanimljiv primjer seoskog turizma je Austrija gdje su rezultati premašili sva predviđanja turističkih stručnjaka od prije deset godina kada je zahvaljujući lokalnim projektima započeo njegov bum.
“Znatno uvećani prihodi su posljedica konstantnog ulaganja u razvoj ruralnog turizma, u poljoprivredne djelatnosti, inovacije u turizmu i kvalitetu života na selu. Austrijski Masterplan za ruralna područja je, osim stručnjaka, uključio i preko 3.000 građana, a u procesu izrade je prikupljeno preko 2.000 konkretnih ideja i sugestija stanovnika, malih i srednjih preduzetnika u ruralnim područjima Austrije”, ispričao je za naš portal predsjednik austrijskog udruženja za razvoj turizma i ugositeljstva David Bilbija.
Ruralni turizam u Austriji, objasnio je Bilbija, pokazao je zapravo kako se uspjeh temelji na dijalogu i saradnji, odnosno umrežavanju svih subjekata – od ministarstava do mikro poduzetnika.
“Ruralni turizam je sinergija svih djelatnosti u ruralnom području objedinjenih u jedinstveni turistički proizvod”, zaključio je naš sagovornik.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/centralniportal
