Tokom najtoplijih ljetnih dana mnogi primjećuju da imaju znatno manji apetit, preskaču obilne obroke ili jednostavno nemaju osjećaj gladi kao inače. Iako se takva promjena može činiti neobičnom, tijelo zapravo vrlo jasno reaguje na visoke temperature.
Doktorica opće prakse dr. Lucy Hooper, suosnivačica londonske klinike Coyne Medical, objasnila je šta se događa u organizmu kada temperatura naglo poraste i kako sebi možemo pomoći ako zbog vrućine gotovo potpuno izgubimo želju za hranom.
Ne jede vam se po najvećoj vrućini? Doktorica otkriva zašto tijelo tada ‘gasi’ osjećaj gladi
Jedan od razloga krije se u mozgu, koji prati temperaturu tijela i reaguje kada ona počne rasti.
„Mozak sam prepoznaje temperaturu poput termometra. U njemu postoje posebne nervne ćelije koje šalju hemijske poruke kako bi smanjile apetit kada tijelu postane prevruće“, objašnjava Hooper.
Istovremeno dolazi i do promjene cirkulacije. Kada nam je jako vruće, tijelo pokušava sniziti temperaturu tako što više krvi usmjerava prema koži, što omogućava efikasnije znojenje i hlađenje.
„Krv se tada preusmjerava iz crijeva i probavnog sistema prema koži kako bismo se više znojili i rashladili. Zbog toga se probava usporava, što često smanjuje apetit. Ako je doista jako vruće, može se pojaviti i blaga mučnina“, kaže liječnica.
U cijelu priču uključeni su i hormoni koji utiču na osjećaj gladi. Posebno se to može osjetiti ako tokom velikih vrućina vježbamo ili smo fizički vrlo aktivni.
Osim toga, sama probava hrane proizvodi toplotu. Drugim riječima, jedenjem dodatno raste unutrašnja temperatura tijela pa organizam, kada nam je već jako vruće, prirodno može pokušati izbjeći dodatno zagrijavanje smanjenjem osjećaja gladi.
Na visoke temperature posebno su osjetljivi djeca i starije osobe, ali i osobe koje imaju određene hronične bolesti, posebno bolesti srca i pluća. Veći učinak mogu osjetiti i oni koji rade na otvorenom ili intenzivno treniraju.
Hooper upozorava i na osobe koje uzimaju GLP-1 lijekove za regulaciju tjelesne težine, koji već sami po sebi mogu smanjivati apetit.
„Neko ko već ima slabiji apetit zbog GLP-1 terapije mogao bi primijetiti da se on na velikoj vrućini dodatno smanjuje“, pojašnjava.
Šta jesti kada vam se ništa ne jede?
Ako vam veliki obroci tokom dana jednostavno ne odgovaraju, liječnica preporučuje prilagoditi vrijeme jela. Veći obrok možete ostaviti za rano jutro ili kasniju večer, kada temperature počnu padati.
Umjesto jednog obilnog ručka, bolji izbor mogu biti manje količine hrane raspoređene tokom dana.
Posebno je važna hidratacija.
„Tečnost je jako važna pa svakako pijte dovoljno vode. Pijuckajte je redovno umjesto da čekate da osjetite žeđ“, savjetuje Hooper.
Tamnija mokraća i znatno rjeđe mokrenje mogu biti znakovi da tijelu nedostaje tečnosti.
Kada temperature rastu, privlačnija je i hladnija, osvježavajuća hrana. Salate, lubenica i slične namirnice mnogima će biti ugodniji izbor od teških, vrućih i izrazito začinjenih jela.
Ipak, slabiji apetit nije razlog da potpuno zanemarimo ono što tijelu treba. Hooper naglašava da bi prehrana i dalje trebala sadržavati izvore proteina i ugljikohidrata kako bi organizam imao dovoljno energije.
Ako je unos hrane duže vrijeme vrlo slab i postoji bojazan da prehranom ne unosite dovoljno potrebnih nutrijenata, liječnica navodi da se može razmotriti multivitaminski pripravak iz ljekarne.
Ako ne uspijevate piti dovoljno tečnosti, vrlo rijetko mokrite, ne možete unositi uobičajenu količinu hrane, osjećate izraženu slabost ili vam takvo stanje počne otežavati svakodnevne aktivnosti, savjet je obratiti se liječniku.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
