VRŠNJAČKO NASILJE Zlostavljanje dječaka u Zenici ponovo uznemirilo javnost: Zašto djeca postaju sve brutalnija i agresivnija?
Zlostavljanje dječaka u Zenici
Događaj od prije nekoliko dana, kada je grupa učenika na školskom igralištu u Perinom Hanu u Zenici maltretirala dječaka, nakratko je vratio pažnju na vršnjačko nasilje. Kao jedan od ozbiljnih problema s kojima se suočava savremeno društvo.
Vršnjaci su na igralištu udarali dječaka, prisiljavali ga da leži, skidali mu šorc, dirali ga po spolnom organu, govorili da je u njemu šejtan, dok su sve to snimali, a bespomoćni dječak je plakao govoreći da želi kući.
Pojačati nadzor
Videosnimak koji je pokazao da i u BiH odrastaju nove generacije surovih pojedinaca, s nedostatkom minimuma empatije prema slabijem od sebe, poziv je da popravimo greške, ali i da se zapitamo koliko slučajeva ostaje van dometa medija i stručne javnosti.
– Svakoga dana svjedočimo sve brutalnijem i agresivnijem ponašanju, kako djece tako i odraslih. Nasilje je uzelo maha u takvim razmjerama da ga je sve teže na svakom polju i zaustaviti. Kada su u pitanju maloljetnici, odgovornost je na roditeljima, oni su krivi za ponašanje svoje djece. Ako ne promijenimo stav prema učenicima u školama, ne pojačamo nadzor i ne počnemo se baviti svakim djetetom ponaosob, ako se svakog dana ne posvetimo i odgoju, posljedice će biti nesagledive – kaže klinička psihologinja Jasmina Dizdarević.
Ona dodaje da se odnos svih, od roditelja, škola, zdravstvenih ustanova, do policije i tužilaštava, mora mijenjati, te da se krivci moraju prozivati, usmjeravati, kažnjavati, a zakoni postrožiti.
Uzroci vršnjačkog nasilja su česta pojava, ali, nažalost, sve se manje radi na njenoj prevenciji i od institucija i od roditelja, kaže sociolog Vedran Francuz.
Otklanjanje uzroka
– Roditelji su odgovorni za odgoj svoje djece. Škola, kao sekundarna institucija za socijalizaciju djece, ne može dati toliko važan doprinos kao porodica koja je primarna i veoma važna. Važno je kod svoje djece na vrijeme prepoznati elemente omalovažavanja i ponižavanja drugih. To doprinosi prevenciji i otklanjanju potencijalnih uzroka nasilja – kaže Francuz.
Dodaje da se posebna pažnja mora voditi o članovima manjinskih zajednica ili marginaliziranih grupa.
– Ta djeca su često više podvrgnuta zlostavljanju ili nasilju – naglašava Francuz.
Povećan broj slučajeva u USK
Vršnjačko nasilje na području Unsko-sanskog kantona u značajnom je porastu, nedavno je istaknuto na posljednjoj sjednici Vlade USK.
U ovom kantonu policija u 2023. evidentirala je ukupno 97 slučajeva vršnjačkog nasilja, što je za 52 slučaja više u odnosu na 2022. godinu. Ukupno je evidentirano 118 počinilaca vršnjačkog nasilja te 85 žrtava vršnjačkog nasilja, što je više za 45 u odnosu na 2022. godinu.
Dvadeset posto anketiranih srednjoškolaca u BiH doživjelo je neki vid nasilja tokom školovanja. Od čega je 70 posto u učionici, a jedna trećina učenika je priznala da je gledala i nije prijavila nasilje. Jedna trećina otkrila je da nakon prijave niko nije reagirao.
Udarac šakom u lice
Učenik Osnovne škole u banjalučkom naselju Lauš 5. marta napao je druga iz razreda poslije nastave na autobuskoj stanici. Udario ga je šakom u lice, a navodno je imao upaljač u ruci. Dan ranije napadač je donio metak u dvorište škole. Direktor škole je naveo da je dječak koji je napao druga iz razreda već poznat po problematičnom ponašanju. Nakon ovog događaja premješten u drugu školu. Taj dječak je dosad već promijenio više škola zbog problematičnog ponašanja.
BONUS VIDEO:
(Avaz/hypebih.ba/G. Š.)
