Glavni sekretar UN-a Antonio Gutereš (António Guterres) rekao je da su “klimatske promjene izvan kontrole” nakon što je neslužbena analiza podataka pokazala da su prosječne svjetske temperature vazduha u sedam dana – do srijede, bile najtoplije u historiji mjerenja.
– Ako ćemo ustrajati u odgađanju ključnih mjera koje su potrebne, mislim da ulazimo u katastrofalnu situaciju, kao što pokazuju posljednja dva temperaturna rekorda – rekao je Gutereš govoreći o svjetskim temperaturnim rekordima oborenim u ponedjeljak i utorak.
Prosječna temperatura
Prosječna globalna temperatura zraka u utorak je iznosila 17.18°C, prema podacima američkih Nacionalnih centara za predviđanje okoliša (NCEP), nadmašivši rekordnih 17.01°C postignutih u ponedjeljak. Za sedmodnevno razdoblje koje je završilo u srijedu, dnevna prosječna temperatura bila je 0.04 °C viša nego bilo koji tjedan u 44 godine mjerenja, objavila je platforma “Climate Reanalyzer” Univerziteta Maine.
Ta je metrika pokazala da je prosječna temperatura Zemlje u srijedu ostala na rekordnoj visini od 17.18°C.
Američka nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA), čije se brojke smatraju zlatnim standardom u klimatskim podacima, rekla je da ne može potvrditi neslužbene brojke.
Najavljeni novi rekordi
– Svjesni smo da se nalazimo u toplom razdoblju zbog klimatskih promjena, a u kombinaciji s “El Ninom” i vrućim ljetnim uvjetima vidimo rekordno tople površinske temperature koje se bilježe na mnogim lokacijama diljem svijeta – rekla je NOAA.
Naučnici kažu da bi povećana toplina uzrokovana antropogenim globalnim zagrijavanjem u kombinaciji s povratkom “El Nina” mogla dovesti do više novih temperaturnih rekorda.
UN je potvrdio povratak “El Nina” u utorak. Posljednji veliki “El Nino” bio je 2016., koja je i dalje najtoplija godina zabilježena otkad postoje mjerenje.
– Velike su šanse da će mjesec juli biti najtopliji ikad. Ikad što znači u zadnjih 120.000 godina – rekao je dr. Karsten Hauštajn (Haustein), naučni saradnik na Univerziteta u Lajpcigu.
Juni 2023. bio je globalno najtopliji juni od kada postoje mjerenja po pitanju temperature mora i zraka, prema Službi EU za klimatske promjene “Copernicus”.
– Bio je to najtopliji juni na globalnojm nivou s nešto više od 0.5 stepeni Celzijevih iznad prosjeka razdoblja od 1991. do 2020., nadmašivši prethodno rekordni juni 2019. značajnom razlikom – navodi se u izvještaju “Copernicusa”.
Generirane analize
“Copernicus” svoju računicu temelji na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde podataka sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica širom svijeta. Navodi da je Evropa doživjela rekordne temperature tokom juna, dok su dijelovi Sjeverne Amerike, Azije i istočne Australije bili znatno topliji nego što je uobičajeno za to doba godine.
Temperatura mora bila je rekordna za juni zbog dugotrajnijih promjena i dijelom zbog El Nina, prirodnog klimatskog fenomena koji potiče tropske ciklone u Pacifiku i povećava količinu oborina.
– Izuzetno tople temperaturne anomalije površine mora zabilježene su u sjevernom Atlantiku… Ekstremni morski toplinski valovi primijećeni su oko Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i u Baltičkom moru – piše u izvještaju “Copernicusa”.
Antarktički led imao je najmanji opseg u junu od početka satelitskih promatranja, 17 posto ispod prosjeka, dodao je “Copernicus”.
Izuzetno blaga zima na Antarktiku
Zabilježena je i izuzetno blaga zima na Antarktiku. Dijelovi kontinenta i obližnji ocean bili su za 10-20°C topliji od prosjeka, piše “Guardian”.
– Temperature su neuobičajene iznad oceana, a posebno oko Antarktika ove sedmice, jer su fronte vjetra jake i guraju topli zrak dublje prema jugu – rekao je Ragu Murtugude (Raghu Murtugudde), profesor nauke na Sveučilištu Merilend.
Nivo mora
Čeri Vijajaragavan (Chari Vijayaraghavan), polarni istraživač koji je redovno posjećivao Arktik i Antarktik u posljednjih 10 godina, rekao je da je globalno zatopljenje očito na oba pola te da potiče topljenje leda koje podiže nivo mora.
– Zagrijavanje klime moglo bi dovesti do povećanog rizika od širenja bolesti poput ptičje gripe na Antarktiku, što će imati razorne posljedice za pingvine i drugu faunu u regiji – rekao je Vijajaragavan.
BONUS VIDEO:
