
Začepljenje krvnih sudova razvija se postepeno i često godinama ne izaziva jasne simptome. Upravo zbog toga stručnjaci ga smatraju jednim od najopasnijih faktora rizika za srčani i moždani udar.
Prema podacima Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv SAD-a, najčešći uzrok začepljenja krvnih sudova je ateroskleroza, stanje kod kojeg se masne naslage, holesterol i druge materije postepeno nakupljaju na zidovima arterija.
Šta je zapravo začepljenje krvnih sudova?
Kada se unutar arterija stvaraju naslage, prostor kroz koji krv protiče postaje sve uži. Zbog toga organi i tkiva mogu dobijati manje kisika i hranjivih materija.
Kako navodi MedlinePlus, ateroskleroza može zahvatiti krvne sudove srca, mozga, nogu i drugih dijelova tijela, a često dugo prolazi bez ikakvih simptoma.
Prvi simptomi koje ljudi često zanemaruju
Problem je u tome što se simptomi najčešće javljaju tek kada je krvni sud već značajno sužen.
Najčešći znakovi upozorenja su:
- brzo zamaranje
- nedostatak zraka pri fizičkom naporu
- osjećaj pritiska ili stezanja u grudima
- hladne šake i stopala
- vrtoglavica
- smanjena fizička izdržljivost
Prema Američkom udruženju za srce, mnogi ljudi prve znakove bolesti krvnih sudova primijete tek kada dođe do ozbiljnijih komplikacija.
Bol u nogama može biti važan signal
Ako su suženi krvni sudovi u nogama, može se javiti bol tokom hodanja koji nestaje nakon odmora.
Ovo stanje poznato je kao periferna arterijska bolest. Stručnjaci upozoravaju da bol, grčevi ili slabost u nogama tokom aktivnosti mogu ukazivati na smanjen protok krvi.
Kada su ugroženi krvni sudovi srca
Ako su zahvaćene arterije koje opskrbljuju srce, mogu se javiti:
- bol ili stezanje u grudima
- kratak dah
- brzo zamaranje
- nelagoda u ramenima, vratu ili vilici
Koronarna bolest arterija često ostaje neotkrivena sve dok ne izazove srčani udar, anginu pektoris ili druge ozbiljne komplikacije.
Simptomi koji mogu ukazivati na problem s krvnim sudovima mozga
Suženje arterija koje opskrbljuju mozak povećava rizik od moždanog udara.
Znakovi upozorenja uključuju:
- iznenadnu slabost jedne strane tijela
- probleme s govorom
- utrnulost lica, ruke ili noge
- poremećaje vida
- iznenadnu vrtoglavicu
Kod pojave ovih simptoma potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć jer je brzina reakcije presudna.
Ko je u najvećem riziku?
Rizik od začepljenja krvnih sudova povećavaju:
- pušenje
- visok krvni pritisak
- povišen holesterol
- dijabetes
- gojaznost
- nedovoljna fizička aktivnost
- porodična historija srčanih bolesti
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, a veliki broj slučajeva povezan je s faktorima rizika koji se mogu kontrolisati.
Može li se problem otkriti na vrijeme?
Dobra vijest je da se rizik može procijeniti i prije nego što dođe do ozbiljnih komplikacija.
Ljekari najčešće koriste:
- mjerenje krvnog pritiska
- analize holesterola
- ultrazvuk krvnih sudova
- EKG i druge kardiološke preglede
Redovne kontrole posebno su važne za osobe koje imaju više faktora rizika.
Kako smanjiti rizik?
- prestanite pušiti
- držite krvni pritisak pod kontrolom
- održavajte zdrav nivo holesterola
- budite fizički aktivni
- hranite se uravnoteženo
- održavajte zdravu tjelesnu težinu
- redovno odlazite na preventivne preglede
Prevencija je najbolja zaštita
Začepljenje krvnih sudova često se razvija tiho i bez jasnih upozorenja, zbog čega mnogi ljudi ne znaju da problem postoji sve dok ne dođe do srčanog ili moždanog udara.
Zato stručnjaci savjetuju da simptome poput kratkog daha, bola u nogama, pritiska u grudima ili iznenadnog zamaranja ne treba ignorisati, posebno ako već imate povišen krvni pritisak, visok holesterol ili dijabetes.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.