Švedska službeno postala prva zemlja bez dima! Može li BiH primijeniti isti model?

Švedska prva zemlja bez dima!

Zahvaljujući bezdimnim proizvodima, Švedska je službeno postala prva zemlja bez dima. Postavlja se pitanje može li se i u BiH primijeniti isti recept?

Švedska prva zemlja bez dima!

Naime, sredinom novembra ove godine Švedski zavod za javno zdravstvo objavio je da je Švedska ostvarila istorijski podvig. Ove godine postala je prva država na svijetu koja je prema međunarodnim standardima dosegnula status zemlje bez pušačkog dima (Smoke Free). To znači da ima manje od pet odsto pušača u odrasloj populaciji.

Prema posljednjim službenim podacima Švedskog zavoda za javno zdravstvo, u skandinavskoj zemlji puši svega 4,5 odsto odraslog stanovništva.

Ovaj uspjeh Švedske nije puki statistički pokazatelj. S obzirom na to da je ova država poznata po svom alternativnom pristupu smanjenju pušenja podsticanjem prelaska pušača na bezdimne proizvode. Koji se sada dokazao kao dobra praksa koju bi trebalo da prouče i slijede i ostale zemlje EU. Ukoliko žele da dosegnu zacrtani cilj EU od pet odsto pušača u populaciji do 2040. godine.

Naime, prosječna stopa pušenja unutar EU je kontinuirano visoka i trenutno iznosi 24 odsto. Dok trend kretanja te stope pušenja bez značajnijih promjena u javnim politikama, koji je analizirala stručna mreža We are Innovation prema podacima Eurobarometra, ukazuje da EU neće doseći taj cilj prije 2100. godine.

ŠVEDSKI MODEL

Strategija koju Švedska primjenjuje kako bi smanjila štetne efekte pušenja i praktično spasavala živote temelji se na dva stuba. Zabrani pušenja u određenim prostorima i prihvatanju bezdimnih nikotinskih i duvanskih proizvoda kao manje štetnih zamjena za cigarete.

Dakle, švedski pristup kombinuje metode kontrole duvana s javnozdravstvenom strategijom smanjenja štete. Ovo je objavljeno u izvještaju “Švedsko iskustvo: put ka društvu bez duvanskog dima”.

Jedan od zaključaka izvještaja i prijedloga za implementaciju u drugim zemljama kako bi što uspješnije usvojile švedski model je prepoznati alternativne proizvode kao manje štetne. Koji predstavljaju znatno manji rizik od pušenja te podstaknuti pušače da pređu s cigareta na manje štetne alternative.

Drugi zaključak odnosi se na pružanje informacije zasnovane na činjenicama. Jasno je, naime, da ne postoje bezrizični duvanski ili nikotinski proizvodi. Ali, brojna naučna istraživanja (uostalom, to je zadnje potvrdila i globalna naučna mreža Cochrane) pokazuju da su e-cigarete naprimjer višestruko efikasnije u odvikavanju od pušenja od standardnih postojećih terapija. Ali i čak do 95 odsto manje štetne od cigareta.

Jedan od zaključaka izvještaja je i da regulativa mora biti konstruisana na način da alternative bez dima učini dostupnijim od cigareta.

U suštini, švedski model kombinuje preporuke konvencije Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu duvana (FCTC). Uključujući smanjenje ponude i potražnje duvana, zabranu pušenja na određenim mjestima. Ali, dodaje važan element: prihvatanje alternativnih proizvoda bez dima kao manje štetne alternative.

ŠTA MOŽE POSTIĆI EU

Procjenjuje se da bi usvajanje švedskog modela u cijeloj Evropskoj uniji moglo spasiti do 3,5 miliona života u sljedećih 10 godina.

Dr Delon Human, jedan od autora izvještaja o švedskom uspjehu, istakao je da stroga, prohibicionistička politika različitih evropskih država ograničava pušačima pristup sigurnijim nikotinskim alternativama.

Kako navodi, regresivne mjere tjeraju pušače od manje štetnih bezdimnih alternativa koje bi im mogle spasiti živote. Ali, i usporavaju javnozdravstveni napredak prema smanjenju štete od pušenja. Zbog toga poziva sve zemlje da preispitaju svoje strategije borbe protiv pušenja. I podstaknu prelazak pušača na bezdimne proizvode.

Treba naglasiti da veliku ulogu bezdimnih proizvoda u švedskom uspjehu najbolje pokazuje podatak da u Švedskoj i dalje gotovo jedna od četiri odrasle osobe svakodnevno konzumira nikotin. Ta je brojka slična kao i u ostalim zemljama Evrope. Ali, ono što Švedsku razlikuje od ostatka kontinenta su zdravstveni ishodi takve navike.

Švedska je, naime, zahvaljujući svom pristupu smanjila stopu pušenja u razdoblju od 2008. do 2024. godine za 65 odsto. Istovremeno bilježeći 21,2 odsto manje smrti od bolesti povezanih s pušenjem u odnosu na prosjek EU. Odnosno 31,3 odsto manje smrti od različitih tumora i čak 36 odsto manje smrti od tumora pluća.

STANJE U BiH

Prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, broj pušača u BiH, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete, ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400.

To je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaje pušiti svake godine u BiH. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javnozdravstvenu statistiku naše države.

Šta o svemu kažu stručnjaci? Dr Ognjen Brborović ljetos je u podcastu “Nezavisnih novina” istakao da postoje svjetski trendovi, evropski trendovi, pa ako hoćete i balkanski trendovi, i svi do jednog zapravo idu u istom smjeru, a to je da se na pušenje gleda kao na štetnu naviku i da se treba smanjiti broj pušača te broj prostora u kojima se puši.

“Kada pogledate Švedsku, koja je trenutno na pet odsto pušača i što praktično znači da ih uopće nema u zemlji. Pa do pojedinih južnih dijelova Evrope gdje ih ima otprilike 20-30 odsto. Čini se da je, bar na nivou svijesti, kristalno jasno da se može prestati pušiti. Naravno, sam proces nije nimalo jednostavan”, rekao je ljetos dr Brborović.

I dr Branislav Lolić, pedijatar i pulmolog, primjećuje da se Švedska ističe kao najprogresivnija članica EU u borbi protiv pušenja.

“Kako sam pretpostavio, Švedska je mnogo prije dostigla cilj koji je postavila EU, da se do 2040. godine smanji procenat pušača na pet odsto. Ključ ove borbe i uspjeha je prelazak pušača sa cigareta na potencijalno manje štetne alternativne proizvode. Od duvana i nikotina. Činjenica je da smo mi društvo koje puno puši, a istovremeno se ne edukuje o novim proizvodima poput e-cigareta ili nikotinskih vrećica. Za koje je dokazano da su manje štetne od tradicionalnih cigareta”, ističe dr Lolić.

Manja štetnost za pušače

Na taj način se, dodaje dr Lolić, demotivišu da pređu u aktivno djelovanje i prestanu pušiti oni kojima su ti proizvodi namijenjeni. I kojima mogu pomoći, a to su odrasli pušači.

“Dakle, treba i da racionalno govorimo o tim proizvodima i da ih regulišemo, i to na način da ih ne izjednačavamo s cigaretama. Nego da prihvatimo njihovu manju štetnost za pušače te podstaknemo pušače da cigarete zamijene tim proizvodima. A mlade da držimo što dalje od svih duvanskih i nikotinskih proizvoda”, rekao je dr Lolić.