Gojazne osobe imaju znatno veći rizik od razvoja mentalnih oboljenja. To se odnosi na sve starosne grupe, pri čemu žene češće obolijevaju od većine bolesti nego muškarci, pokazuje nedavno istraživanje Medicinskog univerziteta u Beču.
Mentalni poremećaji
Podaci pokazuju kako gojaznost pogađa više od 670 miliona osoba širom svijeta. Već je opsežno istraženo da bolest potiče metaboličke poremećaje i ostavlja ozbiljne kardiometaboličke posljedice kao što su dijabetes melitus, arterijska hipertenzija i poremećaj metabolizma lipida.
Istraživački tim je u sklopu studije analizovao skup podataka o svim bolničkim boravcima populacije od 1997. do 2014. godine i utvrdio da dijagnoza gojaznosti značajno povećava vjerojatnost širokog spektra mentalnih poremećaja, uključujući depresiju, ovisnost o nikotinu, psihozu, anksioznost, poremećaje u prehrani kao i samoj ličnosti.
Navedeni podaci alarmantni su za veliki broj zemalja u kojima raste broj gojaznih osoba, a među njima je i Bosna i Hercegovina. Naime, prema broju gojaznih, Bosna i Hercegovina je među prvih pet država Evrope. Posebno zabrinjava činjenica da broj djece koja imaju problem s gojaznošću stalno raste. Po broju osoba koje imaju problem s kilogramima BiH zauzima neslavno drugo mjesto na Balkanu, ispred nas je samo Crna Gora.
Šefica predškolskog dispanzera Javne zdravstveno-nastavne ustanove iz Tuzle dr. Dijana Dugonjić nedavno je u medijima upozorila na sve češći problem s kilogramima koji imaju školarci. Istaknula je kako je 15 posto djece koja idu u osnovnu školu već gojazno, što je veliki alarm. Također je dodala kako se sa istim problemom susreće 11 posto srednjoškolaca.
“Budući da se gojaznost tumači kao hronično oboljenje, treba naglasiti da ukupno jedna trećina predškolaraca ima tendenciju postati gojazna odrasla osoba, a jedna je polovina djece školske dobi obično gojazna u odrasloj dobi”, objasnila je ova ljekarka navodeći kako je gojaznost najveći javno-zdravstveni problem kod gotovo svih generacija. Upozorila je i na elemente koji doprinose rastu broja gojazne djece, navodeći kako su to u najvećem broju slučajeva nasljedne i neke endokrine bolesti.
Energetski unos
Također se kao uzrok nameće i neravnomjeran unos energetskih i kaloričnih namirnica. Podsjetila je na činjenicu kako su kod velikog broja djece zastupljene neodgovarajuće prehrambene navike, povećan unos ugljikohidrata i nezdravih namirnica, uz nedovoljno kretanje.
Zbog rasta broja gojaznih osoba i činjenice da gojaznost sa sobom vuče i druga oboljenja, u BiH je formirana i Udruga “Društvo za debljinu” koja u novembru ove godine planira organizovati veliki kongres o gojaznosti o temi “Gojaznost – gdje smo i gdje želimo biti”. Na kongresu će se obratiti čak 29 eminentnih stručnjaka iz svih zemalja svijeta. I iz ove udruge su na svojim službenim stranicama upozorili na činjenicu da gojazne osobe i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju više psihičkih poremećaja u usporedbi s osobama normalne tjelesne težine.
“Debljina je jedan od najčešćih tjelesnih problema kod osoba oboljelih od teških i dugotrajnih psihičkih bolesti i poremećaja. Dok je prevalencija debljine u opštoj populaciji 20 – 30%, prevalencija debljine u populaciji oboljelih od shizofrenije je između 40 i 60%”, naveli su.
Kada je riječ o istraživanju Medicinskog univerziteta u Beču, studija je potvrdila kako debljina često prethodi teškim psihičkim poremećajima, a osobito kod mladih osoba kod kojih je rizik najizraženiji, saopšteno je iz Kancelarije Grada Beča u Sarajevu.
BONUS VIDEO:
