Naučnici su se dugo pitali zašto je ljudsko tjeme prekriveno kosom iako smo po ostalim dijelovima tijela manje dlakavi.
Nova studija objavljena ovog mjeseca u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences” sugerira da su dlake na našim glavama možda evoluirale kako bi spriječile pregrijavanje mozgova naših predaka jer, čini se, kovrdže najbolje štite od topline.
Zaštita glave od topline mogla je biti ključna za rane pretke hominida koji su živjeli u Africi pod ekvatorijalnim suncem.
– Mozak je velik i vrlo osjetljiv na toplinu – kaže postdoktorandica biološke antropologije na Univerzitetu Pennsylvania State i glavna autorica studije Tina Lasisi za National Geographic.
Kako bi bolje razumjeli kako kosa utječe na temperaturu glave, Lasisi i njene kolege stavili su tri različite perike na istraživačku lutku, nazvanu “termalna lutka”. Istražili su i što se dogodi ako lutka uopšte nema periku.
Lutka je zagrijana na tjelesnu temperaturu od 35 stepeni i stavljena pod vruća svjetla u klimatiziranom “zračnom tunelu”. Naučnici su mjerili temperaturu na glavi lutke kada nije bila prekrivena perikom i kada je imala perike od ljudske kose koje su imale ravne pramenove, opuštene kovrdže ili čvrste kovrdže (vlasi su u sva tri slučaja bile slične debljine i boje).
Najveća razlika u toplini bila je u situaciji kada lutka nije imala periku, tada je, naravno, toplina bila najveća. Dodavanje perike s ravnom kosom smanjilo je to povećanje topline za više od pola u usporedbi s golom glavom. Perika s opuštenim kovrdžama činila je područje vlasišta manje vrućim nego perika s ravnom kosom, dok je perika s gustim, čvrstim kovrčama rezultirala najhladnijom glavom.
Ovi rezultati sugeriraju da su sve vrste kose štitile vlasište od sunca u vrućim i vlažnim uslovima, no kovrdžava kosa to radi najbolje. Kosa je smanjila i količinu znoja potrebnu za uravnoteženje efekta sunčeve topline.
BONUS VIDEO:
