Branko Anđelković je otkrio da je poziv od direktorke na komemoraciju dobio usred noći, a onda otkrio i jeziv sadržaj telefonskog poziva.
Nakon pola godine od jezivog masakra u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” kada je dječak monstrum ubio devetoro djece i radnika obezbjeđenja Dragana Vladovića, oglasili su se roditelji žrtava. Ispričali su šta su sve preživjeli na dan masakra a i u danima koji su uslijedili, a najviše su razočarani ponašanjem tadašnje direktorice škole Snežane Knežević.
Pored serije propusta koji je direktorka škole imala prije, na dan i nakon masakra najjeziviji je onaj kada je pozvala oca žrtve Mare Anđelković.
U ispovijesti koju su roditelji žrtava dali za jedan nedjeljnik, Branko Anđelković je otkrio da je poziv od direktorice na komemoraciju dobio usred noći.
– Ni sestra me nije zvala u ponoć kad mi je majka umrla nego je sačekala sljedeće jutro. A direktorica škole Knežeićka usred noći zove na komemoraciju. Pošto sam joj objasnio da ne možemo da dođemo, ona je rekla neka onda dođu vaša djeca Mina, Mara… Lapsus Mara je ubijena. Užas – naveo je Branko Anđelković.
Na ovu njegovu jezivu priču otac Katarine Martinović, Zoran Martinović, je dodao:
– Takvi lapsusi, čovjek ne može da povjeruje, to je potpuno odsustvo svjesti i savjesti!
Da podsjetimo, Snežana Knežević je smijenjena sa mjesta direktorice OŠ “Vladislav Ribnikar”.
Naime, na sjednici održanoj 29. juna školski odbor Osnovne škole “Vladislav Ribnikar” u Beogradu je smijenjen, a postavljen je privremeni organ upravljanja od pet članova, koji je odmah održao jednu sjednicu.
Do tog 29. juna cijela javnost, uključujući i roditelje učenika Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”, od prvog dana nakon masakra jednoglasno su tražili ostavke direktorice Snežane Knežević, kojoj, kako je tada pisao portal Republika.rs, nije padalo na pamet da napusti fotelju.
Ovo što je ispričao otac Mare Anđelković je samo jedno u nizu razočarenja u Snežanu Knežević koje su roditelji žrtava doživjeli.
Majka Sofije Negić, Milanka Negić ispričala je da je prvi sastanak sa zvaničnicima koji je održan bio 21. maja – i to u školi.
– Otišla sam na “mali ulaz” jer sam pretpostavila da je ulaz iz Kralja Milutina zatvoren, da tamo niko ne zalazi, međutim na “malom ulazu” nije bilo nikoga pa sam poslala drugarici poruku sa pitanjem – da li je moguće da je sastanak na “velikom ulazu”? Ona je odgovorila – da, da…
– Obišla sam oko Treće gimnazije, ušla, sproveli su me do zbornice, znate, vi uđete na mjesto gdje su ubijeni Dragan, Ana i Bojana, pa idete lijevo do zbornice. Desno u tom istom hodniku je mjesto gdje je i Sofija ispustila dušu.
-Na sastanku je prvo bilo riječi o istrazi, ja sam sjedila, cupkala, osjećala se jako uznemireno i čekala trenutak da se obratim. Kada su nam rekli da bi trebalo da se viđamo češće, na primjer jednom nedjeljno, ustala sam i onako uzbuđena pitala “Izvinite, a gdje? Na ovom mjestu??’!” Zvaničnici su se onda pokunjili, rekli gdje god želimo, posle toga su sastanci bili u tužilaštvu. Na kraju su nam prišli i izvinili se, sa obrazloženjem da im je direktorica Snežana Knežević rekla da su porodice tražile sastanak baš u školi. To naravno nije istina… – zaključila je majka Sofije Negić.
(Hype.rs/Republika)
BONUS VIDEO:
