PROTEKLO JE 400 GODINA OD OSNIVANJA MANASTIRA PUSTINJA KOD VALJEVA
U manastir Pustinja, u kanjonu reke Jablanice, dvadesetak kilometara od Valjeva, proteklog vikenda obeležen je važan jubilej, 400 godina postojanja. Izgradnja ove najstarije svetinje Eparhije valjevske, po jednoj verziji, vezuje se za kralja Dragutina i 14. vek, a po drugoj, o Pustinji se govori kao o rudarskoj crkvi Nemanjića. Jeromonah Joakim bio je ktitor crkve Bogorodičinog Vavedenja, koja je podignuta oko 1600. godine.
![](https://hypebih.ba/wp-content/uploads/2022/10/Screenshot_250-1024x476.jpg)
Iguman manastira Janićije Bitojević angažovao je zoografe, čiju slikarsku radionicu su predvodili grčki majstori Nikola i Jovan, koji su unutrašnjost crkve, zapadnu fasadu i nišu na severnoj fasadi oslikali u periodu od 15. marta do 25. juna 1622. Među brojnim freskama posebnu pažnju privlači ona na kojoj je Sveti Jovan Krstitelj, poznata i po nazivu „Sveti Jovan Krilati“, koju odlikuju tačne proporcije, izuzetan kolorit, lakoća i prozračnost i koju po lepoti upoređuju sa mileševskim Belim anđelom.
Profesor i diplomata Darko Tanasković na svečanosti povodom obeležavanja važnog jubileja, rekao je da je u Pustinji prvi put boravio 1994. godine, neposredno pred odlazak u diplomatsku službu, na mesto ambasadora u Tursku. Istakao je da mu je ta poseta bila ohrabrenje, podstrek, oslonac tokom ne lakih godina diplomatskog službovanja, u vreme ratovanja u Bosni i Hercegovini, u vreme krize na Kosovu i agresije NATO saveza.
„Danas smo ovde u trenutku kada se ponovo nadvijaju tamni oblaci i zato mislim da je dragoceno upravo ponovo se osloniti o ovaj oslonac koji predstavlja manastir Pustinja“, rekao je Tanasković.
On je ukazao i na svevremenu i simboličku lekciju koju ovaj manastir daje čoveku. Rekao je da kada u manastirskoj crkvi vidi lik Svetog Jovana Krstitelja sa krilima često se seti Svetog Jovana Lestvičnika i njegove lestvice, odnosno uspinjanja, podvizivanja stepenicama vrline.
„Ta lestvica je, zapravo, istovremeno otpor i prevazilaženje svakog greha, između ostalog i greha zavisti koji je u lestvici pomenut među najtežim ogrešenjima. Zaista, vrlina je nešto suštinsko kada je reč o ovom manastiru“, istakao je profesor Tanasković.
Episkop valjevski gospodin Isihije, u obraćanju prisutnima, podsetio je da narodna legenda kaže da je najmlađi od trojice braće Nemanjića najviše truda prineo i sagradio ovu svetinju čiji freskopis puni četiri veka svog postojanja.
„Ova svetinja je ne samo neoborivo svedočanstvo ne samo našeg istorijskog postojanja, već i nepokolebljive naše vezanosti za buduće carstvo Hrista boga“, poručio je vladika Isihije.
Izvor: N1