Pet iskorijenjenih bolesti koje opet postaju naša svakodnevnica
Image by Tumisu from Pixabay
Endemska lepra odnosno guba na Floridi, opasnost od desetine hiljada slučajeva ospica u Londonu i porast sifilisa za 50 posto ili više u Irskoj i Portugalu. Zvuči kao odlomak iz historijskog romana, ali radi se o zastrašujućim podacima današnjice. Pad stope vakcinacije kod djece, promjene u ponašanju i prehrambenim navikama kao i klimatske promjene pridonijeli su tome da se opasne bolesti, za koje se smatralo da su postale prošlost, vratile u zemlje koje su ih prethodno praktički eliminirale.
Dok su bogate nacije uspjele eliminirati mnoge epidemije iz prethodnih stoljeća putem usklađenih kampanja vakcinacije, pametnog javnozdravstvenog slanja poruka i uvođenja učinkovitih modernih lijekova, 21. stoljeće doživjelo je preokret. S pandemijom COVID-19 i “erom globalnog previranja”, zdravstveni sistemi su u zaostatku kada je u pitanju rješavanje nekih od najstarijih bolesti, piše Politico.
Osim toga, bakterije postaju sve otpornije na naše antibiotike, što znači da je jedan od najtransformativnijih lijekova u posljednjih 100 godina sada ugrožen.
Ovo je pet bolesti koje su opet postala naša stvarnost:
Ospice
Ospice su jedna od najzaraznijih ljudskih bolesti i pojavljivale su se u epidemijama svake dvije do tri godine, uzrokujući više od 2 miliona smrtnih slučajeva. Ali sve se promijenilo kada je takozvani otac modernih cjepiva, John Franklin Enders, razvio vakcinu protiv ospica. Prva vakcina odobrena je za upotrebu 1963. godine i uslijedilo je široko rasprostranjena vakcinacija. Ali budući da je bolest toliko zarazna, imunitet u zajednicama mora biti stvarno visok – 95 posto – kako bi se zaustavilo širenje bolesti.
Danas te brojke nisu dostignute, a rezultat su izbijanja bolesti diljem Europe. Posljednjih godina Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Češka i Albanija izgubile su status zemlje bez ospica. Samo dva mjeseca u 2023. već je bilo 900 slučajeva ospica u europskoj regiji — premašujući ukupan broj iz 2022.
Nizozemska je također upozorila na mogućnost ponovne pojave ospica, a u Londonu, Agencija za zdravstvenu sigurnostu julu je saopštila da je glavni grad spreman za desetke hiljada slučajeva zbog nižih razina vakcinacije tokom nekoliko godina, što je pogoršano pandemijom.
Sifilis
Sifilis, poznat i kao velike boginje, spolno je prenosiva bakterijska bolest koja se može liječiti penicilinom ako se otkrije rano. Ako nije, napreduje u fazama, pri čemu je prva bezbolna ranica, druga je osip s drugim simptomima poput vrućice ili umora, a treća je latentna faza u kojoj bakterija ostaje u tijelu, ali ne uzrokuje probleme. Posljednja faza može se dogoditi decenijama nakon prve infekcije i može oštetiti organe i dovesti do smrti.
U kasnom 18. stoljeću, procjenjuje se da je više od jednog od pet stanovnika Londona imalo sifilis do sredine tridesetih godina. Agencija za zdravstvenu sigurnost u zemlji ponovno bilježi veliki porast, a broj slučajeva u 2022. godini — 8692 — najveći je godišnji broj od 1948. godine.
A to nije slučaj samo u Veikoj Britaniji.
Najnovije godišnje epidemiološko istraživanje Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuje da su slučajevi diljem EU. Najveća stopa u 2019. bila je na Malti, a slijedi je Irska.
Iako su različiti faktori, smatra se da su rezovi u uslugama seksualnog zdravlja – na primjer smanjena milijardi funti u Engleskoj – također krivi za porast slučajeva ove bolesti.
Giht
Bolest kraljeva se vratila i ovoga puta nije zaražena samo kraljevska obitelj koja se gosti crvenim mesom i alkoholom.
Giht je bolna vrsta artritisa kod koje se oko zglobova – često nožnog palca – stvaraju mali kristali. Slučajevi se povećavaju diljem svijeta, a SAD i Kanada imaju najveći porast procjena prevalencije gihta između 1990. i 2017. godine.
Faktori rizika za giht uključuju to što ste muškarac, pretili ste, imate zdravstvene probleme poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa te konzumacija hrane bogate fruktozom. Također se povećava u skladu s konzumacijom alkohola.
Uz stope pretilosti u europskoj regiji koje ne pokazuju znakove usporavanja, čini se da bolest kraljeva možda neće nestati u skorije vrijeme.
Guba
Teška kožna bolest uzrokovana bakterijom koja dovodi do oštećenja živaca i gubitka osjeta na koži, očima i nosu je nešto što bi malo ljudi koji žive u zapadnim zemljama ikada vidjelo. Do sada.
Novi izvještaj o slučajevima pokazuje da je guba, poznata i kao lepra, možda postala endemična za Floridu u SAD-u. Broj prijavljenih slučajeva više se nego udvostručio u posljednjoj deceniji u jugoistočnim državama SAD-a, dok se nezdrav način života okrivljuje za porast, istraživači su također ukazali na loše upravljanje stanjem.
Historijski gledano, politika je bila da se osobe s tom bolešću šalju na udaljene karantenske otoke, poznate kao kolonije gubavaca. Sada se može izliječiti višemjesečnom terapijom s više lijekova, a rano otkrivanje može izbjeći invaliditet.
Malarija
Malarija nije uvijek bila bolest koja se javljala samo u tropskim regijama Afrike, Azije i Latinske Amerike. Slučajevi su zabilježeni u močvarnim područjima Pariza i uz londonsku rijeku Temzu, s talijanskom Sardinijom s 300 smrtnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika u kasnim 1800-ima. Ali Europa je uspjela iskorijeniti malariju kroz masovni poslijeratni program prskanja insekticidima, isušivanja močvara i terapije lijekovima.
Dok se malarija tek treba u potpunosti vratiti u regiju – osim nekoliko lokalno prenosivih slučajeva – porast drugih bolesti koje prenose komarci, poput denga groznice i virusa Zapadnog Nila, treba promatrati kao znak upozorenja. S druge strane Atlantika, u junu su Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti izdali upozorenje o nekoliko lokalno zaraženih slučajeva malarije.
Što se tiče sudbine Europe, čelnik Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije Peter Sands rekao je da bi s porastom ekstremnih vremenskih nepogoda u regiji Europa “mogla vidjeti povratak malarije”.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/n1
