Ovo su prosječne godišnje plate u evropskim zemljama: Razlike su velike
Krupne odluke, kao što je promjena posla, često ostavljamo za novu godinu.
Pošto je 2026. na pragu, ako razmišljate o pronalasku posla u nekoj od zemalja Evropskoj uniji, podaci Eurostata mogli bi vam biti korisni.
Ovo su prosječne godišnje plate u evropskim zemljama
Ovo je pregled prosječnih godišnjih plata širom Evrope na osnovu najnovijih podataka Eurostata, piše Euronews.
Prosjek u EU gotovo 40.000 eura
Prema podacima za 2024. godinu, prosječna godišnja plata po zaposlenom u Evropskoj uniji iznosi 39.808 eura. Međutim, razlike među članicama su ogromne – kreću se od samo 15.387 eura u Bugarskoj do čak 82.969 eura u Luksemburgu, što je 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječnu platu iznad 50.000 eura bilježi još pet zemalja: Danska, Irska, Belgija, Austrija i Njemačka. Hrvatska se nalazi očekivano ispod prosjeka, prosječna je plaća 23.446 eura. Na dnu liste, uz Bugarsku, nalaze se Grčka i Mađarska, gdje je prosječna godišnja plata manja od 20.000 eura.
Eurostat napominje da su podaci prilagođeni da prikazuju prosjek kao da svi zaposlenici rade puno radno vrijeme, s obzirom na to da u mnogim zemljama veliki dio ljudi radi skraćeno radno vrijeme. Brojke jasno pokazuju da su plate uopšteno više u zapadnoj i sjevernoj Evropi, a niže na istoku i jugoistoku kontinenta.
Koji su razlozi razlika u platama?
Džulija De Lazari, ekonomistkinja pri Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), naglasila je da su ekonomska struktura i produktivnost nacija ključni razlozi za razlike među zemljama. “Veća produktivnost omogućuje zemljama da održe više plate”, rekla je za Euronews Business.
Lazari je primijetila da zemlje s većim udjelom sektora visoke dodatne vrijednosti, kao što su finansije, IT i napredna proizvodnja, obično imaju više plate u poređenju sa zemljama u kojima je zaposlenost koncentrisana u sektorima niže dodane vrijednosti, poput poljoprivrede, tekstilne industrije ili osnovnih usluga.
“Prisutnost i snaga sindikata, pokrivenost i dubina kolektivnih ugovora te nivo zakonski propisanih minimalnih plata takođe značajno utiču na plate”, dodala je.
Dr Agnieszka Piasna, viša istraživačica na Evropskom institutu sindikata (ETUI), objasnila je da nizak nivo sindikalizacije i viši nivo nezaposlenosti vjerovatno potkopavaju tržišnu moć radnika.
“To se često smatralo objašnjenjem za niske udjele plata u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope (SIE), koje imaju neke od najnižih stopa sindikalizacije u EU”, rekla je.
Kupovna moć mijenja poredak
Jaz u platama postaje manji kada se uzmu u obzir razlike u troškovima života, odnosno kada se plate mjere standardom kupovne moći (SKM). Jedna jedinica SKM-a teoretski može kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.
Prilagođene plate tako se kreću od 21.644 u Grčkoj do 55.051 u Luksemburgu, čime se omjer između najviše i najniže smanjuje na 2,5. Osim Luksemburga, na vrhu listi prema kupovnoj moći nalaze se Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s iznosima iznad 48.500 SKM-a. Pet najniže rangiranih zemalja su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 SKM-a.
Lazari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i nivo cijena utiču na plate.
“Zemlje s višim nivoima potrošačkih cijena uopšteno pokazuju više nominalne plate”, rekla je.
Poredak nekih zemalja značajno se mijenja kada se uporede vrijednosti u eurima sa SKM-om.
Naprimjer, Rumunija se penje s 22. na 13. mjesto, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto nakon što se u obzir uzmu razlike u cijenama. Ako se prosječni rast nastavi istim tempom kao u posljednjih pet godina, očekuje se da će prosječna plata u EU u nominalnom iznosu dosegnuti 41.600 eura u 2025. godini te 43.400 eura u 2026, iako se stope rasta znatno razlikuju među zemljama.
(Euronews/hypebih.ba/G. Š.)
