Oktobar donosi gomile opalog lišća koje mnogi odmah skupljaju i bacaju. Međutim, ono može postati koristan dodatak zemljištu, a za ovaj jednostavan postupak nije vam potreban ni veliki vrt ni klasični komposter.
Kada lišće počne prekrivati dvorište, staze i travnjak, grablje postaju jedan od najčešće korištenih baštenskih alata.
Ali prije nego što sve spakujete za odvoz, vrijedi sačuvati barem jednu vreću.
Od opalog lišća može se napraviti takozvani lisni humus, odnosno organski materijal koji nastaje njegovim sporim razlaganjem. Koristi se za poboljšanje strukture zemljišta, zadržavanje vlage i malčiranje biljaka.
Prema preporukama britanskog Kraljevskog hortikulturnog društva (RHS), ovaj postupak je jednostavan i pogodan čak i za one koji nemaju mnogo prostora.
Ne bacajte opalo lišće: Stavite ga u običnu vreću i napravite nešto što će vašoj bašti koristiti sljedeće godine
Za početak prikupite zdravo opalo lišće iz dvorišta. Najbolje je izbjegavati lišće s izraženim znakovima bolesti, kao i ono pomiješano sa smećem ili drugim zagađivačima.
Zatim uradite sljedeće:
- Sakupite lišće i stavite ga u čvrstu vreću.
- Ako je potpuno suho, blago ga navlažite.
- Napravite nekoliko manjih otvora na vreći kako bi zrak mogao cirkulisati.
- Vrh vreće zatvorite labavo.
- Ostavite je na zaklonjenom mjestu, gdje se sadržaj neće previše isušivati.
Lišće će se postepeno razlagati zahvaljujući prirodnim procesima, prije svega djelovanju gljiva.
Koliko treba čekati?
Ovdje je važno imati realna očekivanja.
Lisni humus ne nastaje za nekoliko dana. Prema RHS-u, usitnjeno lišće može dati upotrebljiv materijal za približno šest do 12 mjeseci, dok je cijelom lišću često potrebno znatno više vremena.
Nakon otprilike godinu dana djelimično razgrađeni materijal može poslužiti kao malč, dok se finiji, potpuno razgrađeni lisni humus obično dobija nakon dužeg perioda, često za oko dvije godine.
Dakle, riječ je o jednostavnom poslu koji možete obaviti sada kako biste kasnije imali koristan materijal za baštu.
Zašto je lisni humus dobar za biljke?
Njegova glavna prednost nije u tome što predstavlja snažno đubrivo. Lisni humus prvenstveno poboljšava strukturu zemljišta i njegovu sposobnost zadržavanja vode.
Može biti posebno koristan u zemljištu koje se brzo isušuje ili je teško i zbijeno.
Kada sazri, koristi se za malčiranje, poboljšavanje baštenskog zemljišta ili kao sastojak odgovarajućih mješavina za sadnju.
Koje lišće je najbolje?
Lišće hrasta, bukve i graba pogodno je za pravljenje lisnog humusa.
Deblje i čvršće lišće, poput kestenovog, razlaže se sporije, pa ga je korisno prethodno usitniti.
Usitnjavanje može ubrzati proces i pomoći da se lišće ravnomjernije razgrađuje.
A šta ako nemate dvorište?
Ako imate samo malu baštu ili terasu, ovaj postupak možete prilagoditi prostoru kojim raspolažete.
Jedna vreća smještena na odgovarajuće, zaklonjeno mjesto može biti dovoljna za početak. Važno je da sadržaj ima pristup zraku, da ostane umjereno vlažan i da vreća ne predstavlja smetnju ili opasnost.
Sljedeći put kada budete skupljali opalo lišće, razmislite prije nego što ga bacite. Ono što danas izgleda kao obični baštenski otpad, uz malo strpljenja može postati koristan dodatak zemljištu.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
