DA LI MELINA DŽINOVIĆ MOŽE DA OSTANE BEZ SVEGA ZBOG PRELJUBE? ADVOKAT OBJASNIO KAKO ĆE HARIS GRADITI SLUČAJ

Melina ostaje bez svega?

Kreatorka Melina Džinović upala je sinoć u porodičnu kuću u kojoj je živjela sa Harisom Džinovićem i iz koje se nedavno iselila.

Džinović je zvao policiju, nakon što Melina nije željela da izađe iz doma, a za regionalne medije, progovorio je advokat koji je otkrio da li je ona imala pravo da boravi u toj kući pravno.

– Zakonska je pretpostavka da sve ono što je stečeno za vrijeme trajanja braka jeste takozvana zajednička imovina. Nije suvlasnička imovina, već zajednička. Razlika je u tome što su kod suvlasnika određeni imovinski udjeli jasno opredijeljeni, tačno se zna šta je čije. Pretpostavka je da od momenta stupanja u brak, pa do faktičkog prestanka zajednice života, imovina koja je stečena jeste zajednička imovina. Kao i da su udjeli jednaki. Međutim, zakonska pretpostavka jeste oboriva. Zato se tako i zove. Ukoliko jedan od supružnika dokaže da je tokom trajanja braka doveo do većeg doprinosa u bračnoj zajednici. Doprinos može biti kako novčani, odnosno materijalni, tako i nenovčani, odnosno nematerijalni – rekao je advokat za “Telegraf”, pa dodao:

Prihodi

– Novčani imamo koliko je ko zarađivao. Ako su oba supružnika radila, koliko je ko od svojih prihoda doprinosio određenoj bračnoj zajednici. Pored toga, mogu se utvrđivati i ti takozvani nenovčani doprinosi. Oni se tiču na posao domaćice. Ako je neko nekim tim svojim aktivnostima doprinio da se ta bračna zajednica materijalno unaprijedi. Moguće je da neko nije radio, ali je time što je vodio brigu o domaćinstvu, djeci i tako dalje, doprinio. Sve se to tokom postupka utvrđuje. Ako je postojala kućepaziteljka, ko je to plaćao, to su sad sve neke nijanse.

– Supružnici mogu da se dogovore, da postignu sporazum i da na taj način podijele imovinu. Ali ako je među njima to sporno, onda se vjerovatno ide na tužbu. Onda počinje parnica, pa se u parničkom postupku izvodi dokazni postupak. Zatim se utvrđuje šta je, ko i koliko doprinio. Vještačenje jeste jedna od dokaznih radnji, ali nije samo ona. Prosto se izvode svi oni dokazi koji u svojoj međusobnoj povezanosti mogu dati odgovor na to pitanje – rekao je advokat. Dalje je objasnio da nije neobičajeno da se supružnici razvedu, te nakon toga raspodijele imovinu.

Urgentno pitanje

– Nije neobičajeno. Prestanak braka je jedna vrsta malo urgentnijeg pitanja, znači brak je prestao da u pravnom saobraćaju proizvodi ikakve posljedice. Imovina se može podijeliti naknadno. Kao što preljuba nije od značaja prilikom podjele bračne tekovine. Nismo mi u 18. vijeku, civilizacijska je tekovina. Svako ima pravo da se i zaljubljuje, preljubljuje i da radi šta god hoće. To možda može da bude od značaja u nekim drugim pitanjima, da li je neko raspikuća. Da li je neko sklon ovim ili onim porocima, u smislu kada je među roditeljima sporno ko će vršiti roditeljsko pravo. Pa se donosi odluka o tome kome će se dijete povjeriti, tada možda mogu da se otvaraju ta neka pitanja. Zajednička imovina jeste ono što predstavlja zakonsku pretpostavku. Ukoliko jedan od supružnika smatra da je njegov udio u doprinosu veći u zajedničkom porodičnom domaćinstvu, onda se ti udjeli preraspodjeljuju – rekao je Ivan Simić.

Simić je otkrio i šta znači pojam posebne imovine.

– Da li neko ima pravo na neku nepokretnost ili nema. Bez obzira na to da li se u toj nepokretnosti nalazi ili ne nalazi. Hipotetički ima, ali naglašavam hipotetički, jer ja ne mogu da znam da li je ta kuća posebna imovina. Ono što Vi kao posebnu imovinu unesete u brak ostaje Vaša posebna imovina. To je i ako nešto naslijedite od svojih predaka. Ukoliko ste imali neku imovinu prije nego što ste stupili u brak to je posebna takođe. Stekli ste neku nepokretnost, pa ste je prodali, kupili neku drugu i tako dalje. To predstavlja neku vašu posebnu imovinu i ne potpada pod režim zajedničke bračne tekovine – rekao je Simić, te objasnio kakva je procedura kada se jedan od supružnika iseli iz zajedničkog doma.

Izopštavanje vlasnika

-To su podrežimi. Postoje po zakonu spriječavanja nasilja u porodici koji je takav kakav je. Ali on sebi daje zapravo da vlasnika izopšti, da ne može da priđe svom sopstvenom stanu ili imovini. Imate državinu, znači u posjedu ste neke nepokretnosti. To nije od pretežnijeg značaja kada su ovi porodični odnosi u pitanju. Ali ako ste se Vi iz zajedničkog porodičnog domaćinstva iselili, promijenili prebivalište, morao bi da postoji neki pravni akt koji Vam zabranjuje da pristupite. Ili da je neko promijenio bravu, na šta realno ima pravo. Kao i da promijeni neki kod, šta god, da Vi nemate pristup toj kući. Tu ulazimo u pitanje državine, a ona je nešto poptpuno drugačije od imovine i od vlasništva.

Pravo vlasništva

Ne znači da ako imate pravo na državinu, imate pravo vlasništva. Isto tako ne znači da ako imate pravo vlasništva, imate i pravo državine. Tako da su to sve neka granična pitanja. To je sve hipotetički. Hipotetički bi morao da postavi pravni akt koji nekome zabranjuje da uđe u bivše zajedničko porodično domaćinstvo. Ili hipotetički onaj drugi, koji u tom zajedničkom porodičnom domaćinstvu je ostao da boravi. Može da iz nekih valjanih razloga promijeni bravu i tom prethodniku bi bio onemogućen pristup u bivše zajedničko porodično domaćinstvo. Ali i taj drugi ima pravo da inicira određene pravne mehanizme. Kao što su smetanje državine, ali to je velika hipoteka – rekao je advokat.

BONUS VIDEO

hypebih.ba/pulsonline.rs/O.T.