Cilj ograničavanja dugoročnog globalnog zagrijavanja na 1,5 stepen Celzijusa postaje sve nedostižniji, upozoravaju stručnjaci za klimu, jer zemlje ne uspijevaju odrediti ambicioznije ciljeve uprkos višemjesečnim rekordnim vrućinama na kopnu i moru.
Dok su ambasadori u Bonu početkom juna pripremali godišnji skup o klimi u novembru, prosječna globalna temperatura površinskog vazduha bila je nekoliko dana viša od 1,5 stepeni u odnosu prema predinustrijskim nivoima, objavio je evropski program za klimatske promjene Copernicus.
Premda su prosječne temperature i prije prelazile prag od 1,5 stepeni, ovo je prvi put da se to dogodilo u ljeto na sjevernoj hemisferi koje počinje 1. juna. Temperature mora takođe su premašile rekorde za april i maj.
“Ističe nam vrijeme jer je za promjene potrebno vrijeme”, upozorila je klimatolog Sarah Perkins-Kirkpatrick s australijskog Univerziteta Novog Južnog Walesa.
Uoči sastanka poslanika Kine i SAD-a, najvećih svjetskih zagađivača atmofsere, idući mjesec, temperature u Pekingu premašile su junske rekorde, a SAD su pogodili ekstremni toplotni talasi.
Smrtonosno ljeto moglo bi postati uobičajeno
Dijelovi Sjeverne Amerike bili su ovaj mjesec oko 10 Celzijusovih stepeni topliji od sezonskog prosjeka, a dim od šumskih požara prekrio je Kanadu i istočnu obalu SAD-a.
U Indiji, jednoj od regija koja je najviše osvjetljiva na klimatske promjene, porastao je broj umrlih zbog dugotrajnih visokih temperatura, a ekstremna vrućina pogodila je i Španiju, Iran i Vijetnam pa se strahuje da bi prošlogodišnje smrtonosno ljeto moglo postati uobičajeno.
Svjetska meteorološka organizacija prognozirala je u maju da postoje 66-postotni izgledi da će do 2027. prosječna godišnja temperatura biti viša od praga od 1,5 stepen Celzijusa, koji je dogovoren u Parizu 2015., barem jednu cijelu godinu.
Visoke temperature vladaju i na kopnu i na moru, a zagrijavanje se intenziviralo zbog El Nina i drugih faktora.
“Okeani pogođeni četverostrukim udarom”
Prosječne globalne temperature površine mora iznosile su potkraj marta 21 stepen i ostale su rekordne za to doba godine cijeli april i maj.
Australijska, eteorološka služba upozorila je da bi temperature Pacifika i Indijskog okeana mogle biti tri stepena više od uobičajenog za oktobar.
Važan faktor je globalno zagrijavanje, objasnio je profesor fizike klime Piers Forster sa Univerziteta u Leedsu, ali El Nino, smanjenje količine saharske prašine koja duva preko okeana i korištenje brodskih goriva s manje sumpora takođe tome doprinose.
“Sve u svemu, okeani su pogođeni četverostrukim udarom”, rekao je. “To je nagovještaj onoga što dolazi.”
Toplija mora mogla bi značiti i manje vjetra i kiše što će stvoriti začarani krug koje će uzrokovati još više zagrijavanja, rekla je Annalisa Bracco, klimatolog Tehnološkog instituta iz američke savezne države Georgije, prenosi N1.
Premda su ovogodišnje visoke temperature mora izazvane “savršenom kombinacijom” vanjskih uticaja, ekološke posljedice mogle bi potrajati, rekla je.
“Okean će jako sporo reagovati jer polako akumulira toplotu, ali je i jako dugo zadržava.”
BONUS VIDEO:
