Kako i zašto oluje dobijaju imena
Kako i zašto oluje dobijaju imena
Od uragana do tajfuna, od ciklona do poplava, svijet je sve češće u raljama ekstremnih vremenskih prilika. Pri čemu oluje udaraju sve snažnije i brže. Pa se nameće pitanje kako ih međusobno razlikovati i zašto su njihova imena toliko važna.
Svaka oluja donosi sopstvenu priču o razaranju i izdržljivosti, ali zajedno, one sačinjavaju širu sliku. Sliku o planeti “pod opsadom” eskalirajućih uticaja klimatskih promena, navodi britanski portal ITN Business, prenosi Tanjug.
Dok su oluje sve učestalija i razornija pojava, one naslove više ne pune tek s vremena na vrijeme. Već gotovo svakodnevno, preoblikujući živote i predjele širom svijeta.
Međutim, usred zastrašujuće sile oluja, postoji nešto neobično ljudsko, a to su imena koja im se nadevaju. Od Katrine i Hajana do Idaja i Dorijana, naziv svake oluje ostaje urezan u istoriji zajedno sa njenim razornim posljedicama.
Zašto olujama dajemo imena, ko odlučuje o tome kako ćemo ih nazvati i zašto je to važno?
Da bi oluja dobila ime, potrebno je da ona dostigne određeni intenzitet, za šta se obično kvalifikuju. Tropske oluje i cikloni s vjetrovima koji duvaju brzinom od 63 kilometra na sat.
Oluja dobija ime iz jednostavnog, ali ključnog razloga: radi jasne komunikacije.
Naime, kada zaprijeti oluja pod određenim imenom. Vlasti brzo mogu da izdaju upozorenja i nove informacije, a ljudi mogu bolje da prate njeno kretanje.
Da nema imena, bilo bi mnogo teže razlikovati jednu oluju od druge, posebno tokom olujne sezone.
Ipak, proces određivanja imena nije jednostavan, već se odvija po nizu pravila pri čemu se uzimaju u obzir kulturne osobenosti. Čak je povremeno praćen i kontroverzama.
Znatno prije nego što su oluje dobile zvanična imena. Često su neformalno identifikovane po mjestima koje bi pogodile ili po svecima. Tako su, recimo, u prvoj deceniji 19. vijeka karipski uragani ponekad nazivani po danu slavljenja sveca kada bi se dogodile. Kao što je to bio uragan Santa Ana 1825. godine.
Moderan sistem je počeo da se primjenjuje polovinom 20. vijeka, kada su meteorolozi shvatili značaj standardizovanja imena oluja.
Tako su, 1953. godine, SAD počele da koriste listu ženskih imena za uragane – praksu koja je privukla kritike. Da bi kasnije uključila i muška imena 1979. godine, pri čemu je uragan. Bob bio prva oluja koja je dobila naziv po novousvojenim pravilima.
Danas se imena za oluje biraju sa prethodno odobrenih lista koje sačinjavaju regionalne vlasti. Daleko od toga da se taj proces odvija nasumično.
Širom svijeta, razne prekomorske organizacije svoje kriterijume za određivanje imena olujnim fenomenima temelje na geografiji.
Atlantskim uraganima imena nadeva Komitet za uragane. Svjetske meteorološke organizacije, pri čemu pacifički tajfuni dobijaju nazive sa liste koju pripremaju azijske države. Koja predstavlja odraz lokalnih jezika i tradicija.
Tako je, recimo, tajfun Tembin 2012. godine nazvan po japanskoj riječi za vagu.
Za imena ciklona u Indijskom okeanu zaslužne su zemlje poput Indije, Bangladeša i Omana, pa je ciklon Fani, koji je 2019. godine opustošio dijelove Južne Azije, tako nazvao Bangladeš.
Svaki region ima svoje osobenosti – Australija, recimo, povremeno koristi nazive koji potiču iz domorodačkih jezika.
A šta se dogodi kada oluja postane posebno destruktivna? Imena nekih oluja tada postaju zloglasna, kao što su Katrina, Hajan, Sendi – i čak se povlače iz upotrebe kako bi se izbjegla konfuzija ili emocionala uznemirenost u budućnosti, a umjesto njih se na listu dodaje novo ime.
To je bio slučaj sa uraganom Katrina, zbog čijih je katastrofalnih posljedica po Nju Orleans i obalu Persijskog zaliva njeno ime povučeno.
Slično tome, tajfun Hajan iz 2013. godine – jedna od dosad najsnažnijih zabilježenih oluja – izazvao je razaranje toliko velikih razmjera na Filipinima da njegovo ime više nikada neće biti ponovo upotrebljeno.
Imena oluja odražavaju bogatu raznolikost područja koja pogađaju. U regionu Atlantika imena se smjenjuju po alfabetnom redu, i to čas muška, čas ženska, ali se neka slova poput Q, U, X, Y i Z preskaču u nedostatku odgovarajuih imena koja počinju tim slovima.
Na području Pacifika, zemlje olujama dodjeljuju imena koja imaju kulturni značaj, predstavljaju simbol i pružaju osjećaj identiteta, pa je tako ciklonu Taukte iz 2021. godine Mjanmar dao ime koje na burmanskom jeziku znači “gekon”.
Zanimljivo je da ne dobijaju sve oluje imena – manji sistemi koji ne dostignu snagu tropske oluje često ostanu bez naziva, a u regionima poput sjevernog Indijskog okeana, gdje pragovi za nadevanje imena variraju, mnogi slabiji sistemi prođu bez imena iako uzrokuju značajnu štetu.
To može da predstavlja i opasnost, pošto oluje bez imena možda ne dobijaju dovoljan nivo javne pažnje i pripreme.
U proteklih 10 godina, oluje su dobile na jačini i učestalosti, usljed zagrijevanja okeana i promjene uobičajenih meteoroloških uslova, a evo nekih od najznačajnih:
– Uragan Dorijan, jedan od najsnažnijih atlantskih uragana, opustošio je 2019. godine Bahame vjetrovima jačine od 185 metara na sat.
– Iste te godine, pogubni ciklon Idaj zasuo je Mozambik i Zimbabve katastrofalnim poplavama.
– Uragan Patriša udario je na zapadni Meksiko u oktobru 2015. godine, a bio je najjači tropski ciklon ikada zabilježen u svijetu.
– Supertajfun Hajan, lokalno poznat kao Jolanda, 2013. godine odnio je više od 6.000 života na Filipinima.
– Najsmrtonosnija oluja ikada zabilježena jeste ciklon Bhola iz 1970. godine, koji je pogodio Bangladeš i usmrtio 500.000 ljudi.
Godine 2024, sezona uragana bila je visoko aktivna, sa 18 oluja koje su dobile imena, 11 uragana i pet velikih uragana, prema podacima američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).
Ovaj nivo aktivnosti je neznatno iznad nivoa zabilježenog tokom sezone 2023. godine, koja je imala 19 oluja sa imenima, uključujući sedam uragana i tri velika uragana.
Dok je 2023. godina imala veći broj ukupnih oluja, godina 2024. imala je intenzivnu koncentraciju velikih oluja, sa nekim veoma moćnim sistema kao što je uragan Milton, pa je to po Indeksu ACE (akumulirane ciklonske energije) – turbulentna godina.
Na pitanje zašto su imena oluja važna u svijetu koji se menja, evo odgovora: pošto ekstremni vremenski uslovi postaju sve učestaliji, imena oluja su svojevrsne alatke za preživljavanje.
Poznato ime može i te kako da utiče na brzinu odgovora ljudi na upozorenje i da ih pripremi za sve što slijedi.
Ipak, sistemi koji stoje iza imena moraće da se prilagode, jer više oluja znači i više imena – a možda i dublje razumevanje o tome koliko je naš svijet zapravo međusobno povezan.
Na osnovu priča iza imena oluja, možemo vidjeti kako se nauka, kultura i humanost udružuju pred besom prirode, pa kada idući put čujemo za oluju pod nazivom Oskar, Taukte ili Hajan, razmislićemo o svim slojevima istorije, istraživanja i odluka koji oblikuju svako pažljivo odabrano ime, ime koje nosi težinu života, nasljeđa i lekcija naučenih iz prethodnih katastrofa.
LEPA BRENA I MIROSLAV ILIĆ BILI U AFERI?! Saša Mirković otkrio sve TAJNE ESTRADE, evo šta je rekao o potencijalnoj ŠEMI dvije muzičke zvijezde!
U specijalnoj novogodišnjoj emisiji “Pretres” Stefana Usiljanina gost je estradni mag i vlasnik i direktor Hype Produkcije i Televizije, Saša Mirković!
U iskrenom razgovoru, Saša će podeliti svoju životnu priču, satkanu od borbi, padova, uspona i puno rada. Priča najboljeg producenta na Balkanu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Više saznajte OVDJE
Čitajte Hypebih.ba
TikTok, X.com, Instagram, Facebook, Threads!
Čitajte Hypebih.ba i Hypetv.rs, najbrži portal u regionu – sa najvećim rastućim rezultatima i ekskluzivnim vijestima.
BONUS VIDEO:
(hypebih.ba/A. B.)
