Gotovo u svakoj kuhinji nalazi se boca suncokretovog ulja. Koristi se za prženje, pečenje i pripremu raznih jela, ali malo ko razmišlja o tome šta se s njim događa kada se zagrije na visoke temperature.
Prema pojedinim stručnjacima, rafinisano suncokretovo ulje, posebno ono s visokim udjelom linolne kiseline, spada među manje poželjne izbore za svakodnevnu pripremu hrane. Razlog je njegova hemijska nestabilnost – pri izlaganju toploti, svjetlosti ili zraku lakše oksidira i može stvarati spojeve koji podstiču upalne procese u organizmu.
Zašto se rafinisana ulja toliko koriste?
Rafinisana biljna ulja, poput suncokretovog, sojinog i kukuruznog, postala su popularna sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su se preporučivale dijete s manje zasićenih masti. Osim što su predstavljana kao zdravija alternativa, prehrambena industrija ih je prihvatila i zato što su jeftina za proizvodnju i imaju dug rok trajanja.
Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da njihova upotreba nije donijela očekivano značajno smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Šta se događa tokom rafinacije?
Proces rafinacije uključuje visoke temperature, izbjeljivanje i deodorizaciju, pri čemu ulje gubi dio prirodnih antioksidansa koji ga štite od propadanja. Zbog toga je stabilnije na policama trgovina, ali istovremeno postaje podložnije oksidaciji prilikom zagrijavanja.
Neki stručnjaci smatraju da dugotrajna konzumacija velikih količina ovakvih ulja može opteretiti jetru i žučni mjehur te doprinijeti poremećaju ravnoteže između omega-6 i omega-3 masnih kiselina, što se povezuje s hroničnim upalnim procesima u organizmu.
Koja ulja imaju sličan sastav?
Slične karakteristike imaju i rafinisano sojino, kukuruzno, ulje uljane repice te ulje sjemenki pamuka. Zajedničko im je visok sadržaj omega-6 masnih kiselina i sklonost oksidaciji pri visokim temperaturama.
Problem je što se ova ulja ne nalaze samo u bocama za kuhanje, već i u brojnim industrijski prerađenim proizvodima poput grickalica, keksa, gotovih umaka i restoranske hrane.
Koje su bolje alternative?
Stručnjaci među najboljim izborima izdvajaju ekstra djevičansko maslinovo ulje zbog visokog udjela oleinske kiseline i antioksidansa. Za pripremu hrane na visokim temperaturama kao stabilnije opcije navode i pročišćeni maslac (ghee), hladno prešano ulje avokada te ulje makadamije.
Prilikom kupovine savjetuje se pažljivo čitanje deklaracije. Ako među prvim sastojcima stoji rafinisano suncokretovo, sojino ili kukuruzno ulje, riječ je o visoko prerađenom proizvodu koji bi trebalo koristiti umjereno.
Ipak, važno je naglasiti da među stručnjacima ne postoji potpuni konsenzus da je suncokretovo ulje samo po sebi “najnezdravije”. Njegov utjecaj na zdravlje zavisi od načina upotrebe, ukupne prehrane i količine u kojoj se konzumira.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
