Vještački zaslađivač aspartam, koji se nalazi u dijetalnim napicima, žvakama, želatinu, sladoledu, mliječnim proizvodima poput jogurta, žitaricama koje koristimo za doručak, pasti za zube i lijekovima kao što su kapi za kašalj i vitamini u tabletama koje se žvaću, mogući je izazivač raka, saopštila je juče Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), SZO i Zajednički stručni odbor za prehrambene aditive (JECFA) objavili su procjenu uticaja po zdravlje hemijskog zaslađivača aspartam.
– Pozivajući se na “ograničene dokaze” o kancerogenosti kod ljudi, IARC je klasifikovao aspartman kao “moguće kancerogen” za ljude, dok je JECFA ponovo potvrdila prihvatljiv dnevni unos od 40 mg/kg tjelesne težine – navodi se u saopštenju.
IARC ovaj zaslađivač klasifikuje kao moguće kancerogen za ljude (Grupa 2B) na osnovu ograničenih dokaza o raku kod ljudi (konkretno, za hepatocelularni karcinom, koji je vrsta raka jetre).
– Postojali su ograničeni dokazi za rak kod eksperimentalnih životinja i ograničeni dokazi vezani za moguće mehanizme za izazivanje raka. Komitet je zaključio da procijenjeni podaci ne ukazuju na dovoljan razlog za promjenu prethodno utvrđenog prihvatljivog dnevnog unosa (ADI) 0-40 mg/kg tjelesne težine za aspartam. Komitet je ponovo potvrdio da je bezbijedno za osobu da konzumira ovaj zaslađivač u okviru tog dnevnog ograničenja.
Na primjer, s limenkom dijetalnog bezalkoholnog pića koja sadrži 200 ili 300 mg aspartama, odrasla osoba težine 70 kg bi morala da konzumira više od devet do 14 limenki dnevno da bi premašila prihvatljiv dnevni unos, pod pretpostavkom da nema drugog unosa iz drugih izvora hrane.
Prof. dr Svetlana Stanišić, stručnjak za ishranu i profesor fizičke hemije, kaže za Kurir da debata o aspartmanu traje decenijama.
– Studija iz 2019. pokazala je da nije potvrđena veza između hrane bez šećera i raka, ali nakon godinu dana počeli su da pristižu demanti za kolorektalni rak, rak grlića materice, rak jetre. Zatim je pokazano na glodarima da aspartman ima kancerogeno dejstvo i upućen je javni poziv da se preispita rizik na zdravlje koji nosi upotreba aspartama – objašnjava prof. dr Stanišić:
– Osim gaziranih sokova, unos aspartama preko žvakaćih guma i sladoleda bez šećera, dijetetskih proizvoda koji su namijenjeni dijabetičarima je najčešći. Posebno je opasno što najmlađi danas unose gazirane sokove bez šećera i žvake što znači da su izloženi aspartamu u najosetljivijem periodu života i duže nego prethodne generacije.
Šta je aspartam
- Aspartam se koristi od 1980. godine
- Od 180 do 200 puta je slađi od šećera
- Prehrambena industrija ga koristi kao aditiv zaslađivač i pojačivač arome u skoro svim prehrambenim proizvodima i napicima.
- Dozvoljena dnevna doza je oko 40 mg na kilogram telesne težine
Dodaje da ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da ovakvi nalazi kompromituju multinacionalne kompanije koje imaju ogromne interese da zadrže svoje potrošače, pa je svaki vid borbe za dokaze o bezbijednosti s njihove strane moguć.
– Postoji mnogo razloga zašto ovakve namirnice sa šećerom ili bez njega treba da izbjegavamo ili unosimo ograničeno, i u to nema sumnje – kaže prof. dr Stanišić i podsjeća da šećer ostavlja negativne posledice po srce i može dovesti do dijabetesa, dok ovaj vještački zaslađivač može da izazove rak.
Kurir.rs
