DIONIČARI “MEKDONALDSA” OTKRILI MRAČNE TAJNE O BURGERIMA Šta sadrži meso od kojeg se prave ČIZ, BIG MEK… Vrlo je opasno
Najpoznatiji restoran brze hrane na svijetu “Mekdonalds” priznao je da proizvodi hamburgere od mesa punog antibiotika! To su objelodanili, ni manje ni više, njegovi dioničari, koji su pokrenuli veliku pobunu i zahtjevaju da se kontinuirana “prekomjerna upotreba” antibiotika u masovnoj proizvodnji mesa za ove restorane brze hrane hitno prekine. Oni traže da se usvoje pravila Svjetske zdravstvene organizacije o upotrebi lijekova u njihovom lancu snabdijevanja, piše Informer.
Inače, “Mekdonalds” je jedan od najvećih kupaca govedine na svijetu. U 2018. godini obećao je da će smanjiti količinu antibiotika u svojoj govedini, koja se prodaje u 40.000 restorana širom svijeta. Ali aktivisti kažu da kompanija nije objavila detalje o ciljevima smanjenja do kraja 2020, kao što je obećala.
Nutricionista Milka Raičević za Zaštitnik potrošača navodi da se ovo sporno meso sigurno služi i u “Mekdonalds” restoranima u Srbiji. Kako navodi, u masovnoj proizvodnji mesa antibiotici se koriste preventivno, kako se stočni fond ne bi smanjio.
– Antibiotici završavaju u mesu i mlijeku životinja koje se kljukaju tim lijekovima, a potom i u našem organizmu kad konzumiramo te proizvode. Hemija definitivno uzima danak! “Mekdonalds” nam stavlja otrov i u tanjir i u čašu, a oni koji se hrane ovakvim proizvodima postaju otporni na razne lijekove. Pitanje je čime se tretira i kako nastaje krompir od kojeg se pravi pomfrit. Svakako, građani treba da imaju na umu da organska proizvodnja košta i da u svijetu vlada prava pomama za njom – kaže Raičević.
Budući da je upravo “Mekdonalds” omiljeni restoran najmlađih, i pedijatar Saša Milićević za Zaštitnik potrošača objašnjava da je po njihov razvoj vrlo opasno konzumiranje mesa koje sadrži antibiotike.
– Činjenica je da se termičkom obradom dosta antibiotika ubije, ali ne u potpunosti. Pored otpornosti na antibiotike, djeca mogu postati i alergična na njih konzumacijom takvog mesa. Vjerujte, nije nepoznato da mališani budu alergični na “penicilin”, a da ga pritom nikada ranije nisu pili kao lijek. To se najčešće i dešava jer su ga unijeli na ovaj način, preko hrane – navodi dr. Milićević.
On navodi da bi bilo dobro kada bi u “Mekdonaldsu” smanjili doze antibiotika koje daju životinjama od čijeg mesa se prave burgeri. Kako objašnjava, preventivno davanje ovih medikamenta trebalo bi da bude potpuno zabranjeno.
– Ono nema nikakvog efekta, a po zdravlje ljudi može biti i te kako opasno. Antibiotici se kod životinja naročito talože u jetri… Svakako se nadam da će “Mekdonalds”, čiju hranu djeca širom svijeta obožavaju, shvatiti važnost smanjenja medikamenata u uzgoju stoke – navodi on.
Inače, LGIM, 20. najveći akcionar “Mekdonaldsa”, strahuje da prekomjerna upotreba antibiotika u industrijskoj poljoprivredi podstiče otpornost na antibiotike (AMR) i porast superbakterija otpornih na lijekove među ljudima. Procjenjuje se da AMR ubije više od milion ljudi svake godine i da bi mogao da izazove ekonomsku štetu od 800 milijardi funti do 2050. godine, piše “Fajnenšel tajms”.
Za sada u “Mekdonaldsu” navode da prihvataju da je AMR “kritičan globalni problem javnog zdravlja”, za koji sa svojim dobavljačima imaju “odgovornost da pomognu u rješavanju”, ali odbacuju prijedloge, tvrdeći da imaju “snažne dokaze o odgovornoj upotrebi antibiotika”.
Zbog antibiotika se razboli 25.000 ljudi godišnje
Antibiotici u mesu, mleku i jajima mogu kod najosetljivije populacije da izazovu opasne alergijske reakcije, koje se u najtežim slučajevima završavaju i fatalnim ishodom. U cilju održanja i što uspješnije proizvodnje antibiotici se masovno koriste i pri uzgoju životinja čijim se mesom potom hrane ljudi.
Prema nekim procjenama, nekontrolisana upotreba antibiotika u uzgoju stoke i živine u slijedeće tri decenije stvoriće nove superbakterije opasne po zdravlje čovjeka. Smatra se da se u Srbiji zbog upotrebe kontaminirane hrane svake godine razboli oko 25.000 građana.
– Upotreba antibiotika u preventivne svrhe kod životinja za posljedicu ima pojave o kojima se danas vrlo često razgovara u stručnim i naučnim krugovima, a to su bakterijska rezistencija i ostaci antibiotika u hrani (mesu, mlijeku, jajima). Rezistentne bakterije mogu da se prenesu na ljude neposrednim kontaktom sa životinjama ili preko lanca hrane, na primjer kontaminiranog mesa. Pojava rezistentnih sojeva bakterija na više različitih antibiotika predstavlja sve veći problem u humanoj medicini (bolničke infekcije), naročito kod osoba koje već imaju neka oboljenja (hronične nezarazne bolesti). Bakterijska rezistencija je takođe problem i u veterinarskoj medicini – kaže stručnjak za higijenu i tehnologiju mesa prof. dr Milan Baltić.
