Naučnici su došli do novog otkrića: drevni vodeni put je možda igrao važnu ulogu u izgradnji piramida u Egiptu. Piramide u Gizi su građevine koje oduzimaju dah i jedno su od sedam čuda antičkog svijeta.
Piramide u Gizi u Egiptu su među najpoznatijim i najstarijim preživjelim građevinama poznatim čovječanstvu. Oni su jedino preživjelo jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta i mjesto su svjetske kulturne baštine od 1979. godine. Zapanjujuća je pomisao na ljudsku snagu kojom su ova čuda izgrađena. Uostalom, tada nije bilo ni struje ni građevinskog alata poput kranova koji bi olakšali zadatak. Pitanje kako su ove građevine građene između 2620. i 2500. godine prije Krista nije moglo biti razjašnjeno do danas. Međutim, nova geografska istraživanja su možda otkrila kako su se kameni blokovi transportovali na različita gradilišta..
Nekada je postojao plovni put koji je prolazio kroz Gizu, prema novim otkrićima predstavljenim na 13. međunarodnom kongresu egiptologa. Nedavni izvještaji zaključuju da je ova vodena površina, sada suha, možda korištena isključivo za transport materijala za izgradnju ovih drevnih zidanih konstrukcija. Također se vjeruje da je plovni put bio prilično velik, što bi mogao biti jedan od razloga zašto u Kairu postoji veliki broj piramida. Ovo potpuno novo otkriće napravio je geolog dr. Eman Ghoneim, koji je koristio radarske satelitske podatke iz svemira za proučavanje doline Nila. “Govorimo o širini od pola kilometra ili više, što odgovara trenutnoj širini Nila.” Prema njihovim istraživanjima, korito je čak u jednom trenutku dostiglo dužinu od oko 100 kilometara.
Naučnici su došli do novog otkrića: drevni vodeni put je možda igrao važnu ulogu u izgradnji piramida u Egiptu.
Piramide u Gizi u Egiptu su među najpoznatijim i najstarijim preživjelim građevinama poznatim čovječanstvu. Oni su jedino preživjelo jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta i mjesto su svjetske kulturne baštine od 1979. godine. Zapanjujuća je pomisao na ljudsku snagu kojom su ova čuda izgrađena. Uostalom, tada nije bilo ni struje ni građevinskog alata poput kranova koji bi olakšali zadatak. Pitanje kako su ove građevine građene između 2620. i 2500. godine prije Krista nije moglo biti razjašnjeno do danas.
Međutim, piše Heute, nova geografska istraživanja su možda otkrila kako su se kameni blokovi transportovali na različita gradilišta.
Nekada je postojao plovni put koji je prolazio kroz Gizu, prema novim otkrićima predstavljenim na 13. međunarodnom kongresu egiptologa. Nedavni izvještaji zaključuju da je ova vodena površina, sada suha, možda korištena isključivo za transport materijala za izgradnju ovih drevnih zidanih konstrukcija. Također se vjeruje da je plovni put bio prilično velik, što bi mogao biti jedan od razloga zašto u Kairu postoji veliki broj piramida. Ovo potpuno novo otkriće napravio je geolog dr. Eman Ghoneim, koji je koristio radarske satelitske podatke iz svemira za proučavanje doline Nila.
“Govorimo o širini od pola kilometra ili više, što odgovara trenutnoj širini Nila.” Prema njihovim istraživanjima, korito je čak u jednom trenutku dostiglo dužinu od oko 100 kilometara.
Društvo za obavezno zdravstveno osiguranje s najvećim brojem članova, Techniker (TK), izvijestio je u petak o novom visokom stopu bolovanja za 2023. godinu.
“Svaka zaposlena osoba osigurana u TK-u je (bila) na bolovanju u prosjeku 19,4 dana u 2023. godini”, objašnjavaju iz fonda. Devetnaest dana izostanka u 2022. bila je najveća vrijednost od početka evaluacije 2000. U 2019. prosjek je bio 15,4 dana.
BONUS VIDEO:
Hypebih.ba/Raport
