Američki koledž opstetričara i ginekologa (ACOG) objavio je proširene kliničke smjernice za liječenje uobičajenih simptoma menopauze, uključujući poremećaje sna, valunge i promjene raspoloženja.
Valunzi, nesanica i promjene raspoloženja: Nove smjernice otkrivaju kada početi hormonsku terapiju, ali i šta treba izbjegavati
Nove preporuke ažuriraju prethodne smjernice objavljene 2014. godine i donose detaljnije savjete o hormonskim i nehormonskim terapijama, kao i o drugim načinima ublažavanja simptoma.
Kada je najbolje početi hormonsku terapiju?
Smjernice za 2026. godinu posebno se bave liječenjem problema sa spavanjem, promjena raspoloženja i vazomotornih simptoma, među kojima su valunzi. Osim hormonske terapije, preporuke obuhvataju i druge pristupe koji mogu pomoći ženama da lakše prođu kroz menopauzu.
U odnosu na preporuke iz 2014. godine, nove smjernice pružaju više informacija o tome kada početi menopauzalnu hormonsku terapiju (MHT), kako bi se povećale njene koristi i smanjili potencijalni neželjeni efekti.
Sheryl Rose, specijalistica ginekologije i akušerstva i stručnjakinja za zdravlje žena u Zdravstvenom centru Providence Saint John u Santa Monici, izjavila je za Medical News Today da nove smjernice znatno proširuju preporuke za pomoć ženama koje imaju valunge, probleme sa spavanjem i promjene raspoloženja tokom menopauze.
Prema njenim riječima, ranije smjernice bile su ograničenije, s manje detalja o mogućnostima liječenja, a nisu dovoljno naglašavale ni saradnju ljekara i pacijentica.
Kada početi i koliko dugo koristiti hormonsku terapiju?
ACOG preporučuje da se hormonska terapija za ublažavanje valunga i poremećaja sna razmotri kod žena mlađih od 60 godina ili unutar deset godina od početka prirodne menopauze, pod uslovom da nemaju kontraindikacije za primjenu hormona.
Ljekari naglašavaju da odluka o terapiji treba biti individualna, uz procjenu zdravstvenog stanja, mogućih rizika i potreba svake pacijentice.
Nathar Gudyeer, specijalista ginekologije i akušerstva i ljekar integrativne medicine na Williams Cancer Instituteu na Beverly Hillsu, izdvojio je pet važnih promjena u novim preporukama.
Prva se odnosi na individualnu procjenu rizika. Umjesto primjene istog pristupa kod svih žena, potrebno je razmotriti njihove specifične zdravstvene okolnosti i potrebe.
Druga promjena odnosi se na preciznije određivanje vremena za početak hormonske terapije, uz preporuku da se razmotri prije 60. godine ili unutar deset godina od početka menopauze.
Treća promjena obuhvata širu primjenu nehormonskih lijekova za ublažavanje valunga. Među njima su fezolinetant i elinzanetant, koji djeluju na neurokininske puteve uključene u regulaciju tjelesne temperature, umjesto da djeluju na hormonske receptore.
Četvrta promjena odnosi se na veći značaj problema sa spavanjem, cirkadijalnim ritmom i raspoloženjem u procjeni simptoma perimenopauze i menopauze. Ovi problemi mogu značajno uticati na kvalitet života i zahtijevaju odgovarajuću pažnju.
Peta promjena odnosi se na veće priznavanje integrativnih pristupa liječenju, uz naglasak na metodama za koje postoje naučni dokazi.
Šta ako žena ne smije koristiti hormonsku terapiju?
Hormonska terapija nije prikladna za sve žene. Prema Sheryl Rose, može biti neodgovarajuća za osobe koje su imale moždani udar ili određene oblike raka dojke.
U takvim slučajevima nehormonski pristupi mogu biti alternativa, a mogu se razmotriti i kod žena koje ne žele koristiti hormone ili su imale neželjene efekte tokom terapije.
Nove smjernice navode nekoliko metoda koje se mogu primjenjivati samostalno ili uz lijekove, zavisno od potreba pacijentice. Među njima su kognitivno-bihevioralna terapija, tehnike svjesne pažnje (mindfulness), redovna fizička aktivnost, klinička hipnoza i akupunktura.
Izbor odgovarajućeg pristupa treba prilagoditi simptomima i zdravstvenom stanju žene, uz konsultacije s ljekarom.
Biljni suplementi i fitoestrogeni nisu preporučeni
Nove smjernice upozoravaju i na metode za koje nema dovoljno dokaza o djelotvornosti ili sigurnosti.
ACOG posebno navodi biljne suplemente i fitoestrogene kao opcije koje se ne preporučuju za liječenje simptoma menopauze zbog nedovoljno pouzdanih dokaza koji bi potvrdili njihove koristi i sigurnost.
To ne znači da svaka takva namirnica ili preparat nužno šteti, već da se njihova djelotvornost i sigurnost ne mogu smatrati dovoljno potvrđenim za liječenje simptoma menopauze.
Žene koje imaju izražene valunge, probleme sa spavanjem ili promjene raspoloženja trebale bi razgovarati s ginekologom o mogućnostima liječenja i odabrati pristup koji odgovara njihovom zdravstvenom stanju.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
