Svjetski dan prašuma obilježava se 14. septembra. Ovaj datum prilika je da se ukaže na značaj očuvanih šumskih ekosistema i njihovu ulogu u očuvanju biodiverziteta i prilagođavanju šuma klimatskim promjenama. Posebnu vrijednost u tom kontekstu imaju prašume u Bosni i Hercegovini.
Danas je svjetski dan prašuma: Čemu nas uče bosanske prašume?
Kako ističe prof. dr. Ćemal Višnjić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, očuvanje biodiverziteta i stabilnosti šumskih ekosistema predstavljaju prioritetne zadatke šumarske nauke i struke.
Ekološka vrijednost
Kako je saopćeno iz Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), prašume, kao jedini očuvani šumski ekosistemi, predstavljaju svojevrsne hot-spot tačke biodiverziteta. Njihova specifična struktura, velika količina mrtvog drveta i ogromna stabla stara po nekoliko stotina godina od velikog su značaja za očuvanje raznolikosti živog svijeta, ali i za povećanje stabilnosti šuma.
Jedna od ključnih karakteristika prašuma jeste njihova vertikalna i horizontalna heterogenost. Takva struktura osigurava stanište za mnogobrojnu divljač, dok velika količina mrtvog drveta predstavlja ključni element za život brojnih saproksilnih organizama.
Stara stabla imaju posebnu ekološku vrijednost. Ona predstavljaju ekološke niše za rijetke i ugrožene vrste ptica, gljiva, insekata, mahovina i lišajeva. U prašumi je važan i prirodni proces odumiranja stabala.
Odumiranjem starih stabala i djelovanjem prirodnih poremećaja stvaraju se uslovi za podmlađivanje i rast mnogobrojnih vrsta drveća. U takvom procesu opstaju vrste koje su najprilagodljivije na promjene klimatskih uslova. Upravo zbog toga proučavanje prašuma ima značaj koji nadilazi njihovu zaštitu kao pojedinačnih prirodnih područja.
Razumijevanje njihove strukturne izgrađenosti i prirodnih procesa koji se u njima odvijaju doprinosi održivom i adaptivnom gospodarenju šumskim ekosistemima. Cilj takvog pristupa jeste očuvanje biodiverziteta i povećanje stabilnosti šuma u uslovima klimatskih promjena.
Prašume zato predstavljaju važan prirodni model za razumijevanje funkcionisanja šumskih ekosistema. Njihova struktura i prirodni procesi pokazuju kako se šuma obnavlja, kako nastaju uslovi za opstanak različitih vrsta i kako kroz prirodne procese može povećavati svoju stabilnost.
Očuvanje prašuma
Dr. sci. Ćemal Višnjić, redovni profesor na Katedri za uzgajanje šuma i urbanog zelenila Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, godinama se bavi istraživanjem prirodnih šumskih ekosistema, odnosno prašuma, kao i primijenjenim uzgajanjem šuma u funkciji povećanja njihove stabilnosti na poremećaje uzrokovane negativnim antropogenim utjecajima i klimatskim promjenama.
Na Svjetski dan prašuma njegov rad podsjeća na jednu od ključnih činjenica: očuvanje prašuma nije samo pitanje zaštite prirode, nego i važan dio razumijevanja kako šumski ekosistemi mogu očuvati biodiverzitet i odgovoriti na klimatske promjene.
Upravo o ovoj temi prof. dr. Ćemal Višnjić danas je održao javno predavanje “Prašume u Bosni i Hercegovini – ključni ekosistemi za očuvanje biodiverziteta i adaptaciju šuma na klimatske promjene”. Predavanje je održano danas, 14. septembra, u 11 sati, u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
(Radiosarajevo.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
