Bol, grčevi ili osjećaj stezanja u nogama tokom hodanja mnogi pripisuju umoru, godinama ili fizičkom naporu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovaj simptom može biti prvi znak periferne arterijske bolesti (PAB), ozbiljnog poremećaja cirkulacije koji povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Ako vas noge bole dok hodate, ne ignorišite ovaj znak
Periferna arterijska bolest nastaje kada se u arterijama nakupljaju masne naslage, holesterol i druge materije koje sužavaju krvne sudove. Ovaj proces, poznat kao ateroskleroza, smanjuje dotok krvi bogate kisikom do mišića i tkiva.
Iako može zahvatiti različite dijelove tijela, najčešće pogađa noge.
Simptom koji mnogi zanemaruju
Najčešći rani znak bolesti je takozvana intermitentna klaudikacija, bol ili grč u nogama koji se javlja tokom hodanja i nestaje nakon kratkog odmora.
Simptomi mogu uključivati:
- grčeve u listovima,
- osjećaj umora u nogama,
- peckanje ili žarenje,
- stezanje u listovima, butinama ili stražnjici.
Karakteristično je da se tegobe pojavljuju nakon približno iste pređene udaljenosti i povlače nekoliko minuta nakon odmora.
Vaskularna hirurginja dr. Erika Mitchell ističe da je upravo ovaj obrazac jedan od najvažnijih pokazatelja bolesti.
Ostali znakovi loše cirkulacije
Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti i drugi simptomi:
- hladna stopala ili potkoljenice,
- utrnulost nogu,
- osjećaj slabosti,
- sporo zarastanje rana na stopalima,
- promjene boje kože,
- sjajna ili blijeda koža,
- opadanje dlačica na nogama,
- usporen rast noktiju,
- slab ili neprimjetan puls na stopalima.
Kod nekih osoba bol se može javiti čak i tokom mirovanja, posebno noću.
Zašto je ovo stanje opasno?
Periferna arterijska bolest nije samo problem nogu. Ona često ukazuje da se ateroskleroza razvija i u arterijama koje opskrbljuju srce i mozak.
Zbog toga osobe koje imaju ovu bolest imaju znatno veći rizik od:
- srčanog udara,
- moždanog udara,
- drugih ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija.
Ko je u najvećem riziku?
Rizik raste nakon 50. godine života, a posebno su ugrožene osobe koje:
- puše,
- imaju dijabetes,
- pate od visokog krvnog pritiska,
- imaju povišen holesterol ili trigliceride,
- boluju od hronične bolesti bubrega,
- imaju višak kilograma,
- imaju porodičnu historiju srčanih i vaskularnih bolesti.
Pušači i osobe s dijabetesom imaju dva do četiri puta veći rizik od razvoja ove bolesti.
Kako se liječi?
Liječenje ne podrazumijeva uvijek operaciju. U početnim fazama najvažnije su promjene životnih navika:
- prestanak pušenja,
- zdrava i uravnotežena prehrana,
- redovna fizička aktivnost,
- kontrola krvnog pritiska i šećera u krvi.
Ljekari često preporučuju program kontrolisanog hodanja, kao i lijekove za snižavanje holesterola i sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka.
Kod težih slučajeva mogu biti potrebni zahvati poput angioplastike, ugradnje stenta ili hirurškog premošćavanja začepljenih arterija.
Stručnjaci poručuju da bol u nogama tokom hodanja nikako ne treba zanemarivati, jer može biti prvi znak ozbiljnog problema sa krvnim sudovima i upozorenje na povećan rizik za srce i mozak.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
