Bosna i Hercegovina godinama se suočava s jednim od najvećih ekoloških izazova u regiji – zagađenjem zraka koje posebno dolazi do izražaja tokom zimskih mjeseci.
Gradovi poput Sarajeva, Zenice, Tuzle ili Lukavca redovno se penju na vrh svjetskih ljestvica najzagađenijih urbanih sredina, dok institucije i stručnjaci upozoravaju da je situacija postala hronična i da izravno utječe na zdravlje stanovništva.
Gradovi u BiH među najzagađenijim
Glavni uzroci lošeg kvaliteta zraka su kombinirani – prekomjerna upotreba individualnih ložišta na ugalj i drva, stara i neodržavana vozila, industrijski pogoni sa zastarjelim filterima, kao i geografske prilike koje zimi dodatno zadržavaju zagađene čestice u kotlinama.
U Sarajevu je temperaturna inverzija gotovo svake godine faktor koji „zaključa“ smog nad gradom, dok u tuzlanskoj i zeničkoj regiji industrijski dimnjaci i dalje predstavljaju najveći izvor emisija štetnih gasova.
“Trenutna situacija zagađenja zraka je nažalost očekivana, s obzirom na pad temperature i korištenja kućnih ložišta od strane građana. S obzirom na cijenu gasa, a koji je samo drugi vid fosilnog goriva, jasno je zašto decenijama građani Sarajeva i dalje koriste jeftinija fosilna goriva, koja aktivnije ispuštaju CO2, a to su drva, ugalj i slično”, kaže za Raport iz Emina Veljović iz Aarhus centra u BiH.
Porast respiratornih oboljenja
Kako kaže, za grad Sarajevo je nužno je sistemsko rješavanje.
“Stvari se moraju rješavati sistemski, ulaganjem u obnovljive vidove energije, termalna, solarna i sl., te ulaganjem u toplotne pumpe kao rješenje u kombinaciji sa navedenim. Uz to, nužno je pružanje sistema subvencija za utopljavanje kuća i sl. Nažalost, i dalje je aktuelna ilegalna gradnja objekata u KS, a koji povećavaju koncentraciju korištenja fosilnih goriva te sužavaju prirodne koridore provjetravanja grada.
Ilegalni objekti se moraju rušiti jer će se samo na taj način zaustaviti nova ilegalna izgradnja. Mora se ulagati u javni prevoz kako bi se smanjila koncentracija vozila u gradu koji i dalje doprinose povećanju zagađenja, a sva vozila sa kategorijom zagađivanja ispod 4, u potpunosti zabraniti, bar u jezgri grada”, naglasila je.
Ljekari upozoravaju da su posljedice vidljive i ozbiljne. Porast respiratornih oboljenja, pogoršanja astme, hroničnih plućnih bolesti i kardiovaskularnih problema bilježi se svake zime. Najugroženije su djeca, starije osobe i hronični bolesnici, ali stručnjaci ističu da niko nije zaštićen od dugoročnih efekata PM2.5 i PM10 čestica koje mogu prodrijeti duboko u pluća i krvotok.
S druge strane, ekološke organizacije godinama traže odlučnije mjere – od subvencija za prelazak na čistije energente, preko strožijih tehničkih pregleda vozila, do industrijske modernizacije. Ipak, napredak je spor i često zavisi od kratkoročnih političkih odluka, umjesto dugoročne strategije.
Mjerenja kvaliteta zraka
Iako je javnost sve svjesnija opasnosti, a mjerenja kvaliteta zraka danas dostupnija nego ikad, promjene na terenu se odvijaju sporo. Dok se ne uspostavi sistem koji istovremeno potiče energetske promjene u domaćinstvima, obavezuje industriju na modernizaciju i uvede održiv transport, građani će nastaviti zimu dočekivati s maskama, pročišćivačima i upozorenjima da izbjegavaju boravak na otvorenom.
Kako kažu iz Eko Akcije stanje je više nego alarmantno.
“Prema procjenama Evropske agencije za zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini od bolesti koje uzrokuje zagađeni zrak godišnje umire oko 6.200 naših sugrađana. Sarajevo je najzagađeniji glavni grad Evrope, Tuzla, Zenica, Kakanj, Lukavac su na vrhu liste najzagađenijih gradova Evrope.
U FBiH se po osnovu okolišnih naknada prikupe na desetine miliona KM koje bi se trebale koristiti za zaštitu okoliša, samim tim i zraka. Pored toga, česti su donatorski projekti za rješavanje problema zagađenja zraka. I pored toga izostaje učinkovita akcija nadležnih institucija.
Nažalost, našim političkim elitama, bez izuzetka, uopće nije stalo do našeg okoliša, potpuna pasivnost u ovoj oblasti je najbolji pokazatelj takvog stanja. Zakonski okvir je manjkav i neadekvatan, monitoring parametara kvaliteta zraka je neadekvatan zbog hronične loše kadrovske i materijalne opremljenosti nadležnih institucija”, kaže Anes Podić iz Eko Akcije.
Primjer od prije pola vijeka
Kako naglašava “propisane su izuzetno niske kazne u slučaju nepoštivanja propisa iz oblasti zaštite zraka od strane zagađivača zraka, dok za odgovorne institucije neke kazne u Federaciji BiH su konačno propisane, no sa upitnom mogućnošću provedbe”.
“Inspekcijski nadzor je potpuno neprimjeren, ne uključuje provjeru uređaja za mjerenje emisija, uzimanje uzoraka i mjerenje emisija. U slučajevima prekoračenja dozvoljenih emisija, ostavljena je mogućnost zagađivačima zraka da plate minimalnu kaznu i nastave raditi, čime se ne doprinosi smanjenju emisija u zrak.
Problem je itekako rješiv, najbolji primjer da moguće riješiti probleme u ovoj oblasti je Sarajevo prije skoro pola vijeka. U Sarajevu je 1983. godine, nakon sedam godina implementacije, okončan Projekat kontrole zagađenja zraka: – izgrađeno je 130 km gasovoda od Zvornika do Sarajeva, – 20 km distributivnog gasovoda, – 160 km distributivne mreže u gradu, – izvršena je konverzija preko 300 kotlovnica na plin, – napravljeno je preko 10.000 servisnih priključaka…
Na prirodni gas su prebačena i skoro sva uslužna preduzeća i industrija u središnjim gradskim opštinama. Po okončanju projekta, preko pola stanovništva Sarajeva se direktno ili indirektno grijalo na prirodni gas. Ukupno je tada potrošeno 68,3 miliona američkih dolara (odnosno sadašnjih 660 miliona KM, kada se uračuna inflacija i preračunaju USD u KM), naglasio je.
Prema njegovim riječima, kakvo je stanje sada najbolje pokazuje primjer Kantona Sarajevo, naše najbogatije lokalne zajednice.
Prečistači zraka
“U januaru 2020. godine, dok je trajala jedna od najgorih epizoda zagađenja u zadnjih nekoliko decenija Edin Forto, tadašnji premijer Vlade Kanton Sarajevo obećao je nabavku prečistača zraka, za najugroženije u Kantonu, djecu u vrtićima i školama.
Skoro šest godina poslije nakon potrošenih preko 7 milijardi budžetskog novca nisu bili u stanju da odvoje nekoliko stotina hiljada KM za kupovinu običnih, jeftinih, iako dostupnih prečistača za vrtiće i škole. Da bi se poboljšalo stanje, potrebna je potpuna promjena stava čelnih naših političkih elita prema problemima našeg okoliša za šta nema nikakvih naznaka da će se desiti, rekao je Podić.
Bilo kako bilo, problem kvaliteta zraka u BiH odavno je prešao granicu ekološkog pitanja – postao je pitanje javnog zdravlja, životnog standarda i budućnosti zajednica koje, doslovno, žive pod maglom.
BONUS VIDEO:
(raport.ba/hypebih.ba/G. Š.)
