Zemljotres pogodio BiH
Zemljotres pogodio BiH
Bosnu i Hercegovinu pogodio je zemljotres javlja Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).
Prema prvim podacima EMSC-a, zemljotres je bio jačine 2.9 stepeni po Rihterovoj skali.
Epicentar je bio kod Mostara, a podrhtavanje tla zabilježeno je u 15:20 sati.
#Earthquake (#zemljotres) possibly felt 37 sec ago in #Bosnia&Herzegovina. Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/QMSpuj6Z2H
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! pic.twitter.com/hfZkmElvQl— EMSC (@LastQuake) October 2, 2024
Čitajte i Bosna i Hercegovina leži na “zlatu” 21. vijeka
“Zlatni” rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH u narednom periodu, mogao bi donijeti i veća sredstva, nego što su ranije procjene pokazivale.
Naime, iako je prvobitnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna otkrića su pokazala značajne količine srebra, zlata i bakra.
Bosna i Hercegovina leži na “zlatu”
Iako mnogi misle da je zlato ključno u cijeloj ovoj priči. Jedan drugi metal mogao bi postati broj jedan po potražnji.
Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju dovodi do rasta potražnje za bakrom u svijetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju ekonomije. Očigledno je da elektrifikacija ekonomije, ključni korak ka održivijem energetskom sistemu, zahtijeva značajnu količinu bakra, piše Večernji list.
Ako se proizvodnja energije želi odvojiti od korišćenja fosilnih izvora. To se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan “crveni metal”.
Joachim Berlebach iz kompanije “Earth Resource Investments” iz Ciriha, u razgovoru za DW, nedavno je izjavio kako je bakar, na osnovu svojih fizičkih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski preokret.
“Ako stvarno želimo napustiti korišćenje fosilnih izvora energije, trebalo bi nam u naredna tri decenije otprilike jednaka količina bakra. Kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj istoriji”, smatra Berlebach.
Ulaganja u nove rudnike
Svoju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom imaju i električni automobili. Naime, električni automobil više klase može sadržati oko 78 kg bakra. U poređenju sa oko 22 kg u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane za energetsku tranziciju “Wood Mackenzie”.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine zahtijeva znatna ulaganja u nove rudnike. Ali, investicije su se posljednjih godina smanjivale.
Pročitajte i: Za sutra u Bosni i Hercegovini izdat narandžasti meteoalarm.
BONUS VIDEO:
Hypebih.ba/A.H.
