Zašto države Zaljeva vrše pritisak na SAD? RAT NA BLISKOM ISTOKU I DALJE U CENTRU PAŽNJE
Zaljevske arapske države nisu tražile od SAD-a da uđe u rat s Iranom, ali mnoge sada pozivaju da ne stane na pola puta ostavljajući Islamsku Republiku i dalje sposobnom da ugrožava naftnu životnu liniju Zaljeva i ekonomije koje od nje zavise, rekli su za “Reuters” tri izvora iz Zaljeva.

Istovremeno, ti izvori i pet zapadnih i arapskih diplomata kazali su da Vašington vrši pritisak na zaljevske države da se pridruže američko-izraelskom ratu.
Zašto države Zaljeva vrše pritisak na SAD?
Prema trojici njih, predsjednik Donald Trump želi pokazati regionalnu podršku kampanji kako bi ojačao njen međunarodni legitimitet, kao i podršku kod kuće.
“Postoji široko rasprostranjen osjećaj širom Zaljeva da je Iran prešao svaku crvenu liniju sa svakom zaljevskom državom. U početku smo ih branili i protivili se ratu. Ali kada su počeli usmjeravati napade na nas, postali su neprijatelj. Ne postoji drugi način da ih klasificiramo”, rekao je Abdulaziz Sager, predsjednik saudijskog “Gulf Research Centera” i osoba upoznata s razmišljanjem vlade.
Teheran je već pokazao svoj domet, napadajući aerodrome, luke, naftna postrojenja i komercijalne centre u šest zaljevskih država raketama i dronovima, dok je istovremeno ometao plovidbu kroz Hormuški moreuz – arteriju kojom prolazi oko petine svjetske nafte i koja predstavlja temelj zaljevskih ekonomija.
Napadi su dodatno pojačali strahove u Zaljevu da bi ostavljanje Iranu bilo kakvog značajnog ofanzivnog naoružanja ili kapaciteta za proizvodnju oružja moglo ohrabriti Teheran da drži energetsku životnu liniju regiona kao taoca kad god porastu tenzije.
Kako je rat ušao u treću sedmicu, uz intenziviranje američkih i izraelskih zračnih udara i iranske napade na američke baze i civilne ciljeve širom Zaljeva, jedan izvor iz Zaljeva rekao je da je raspoloženje među liderima jasno: Donald Trump bi trebao sveobuhvatno oslabiti iranske vojne kapacitete.
Život pod stalnom prijetnjom
Alternativa je, kako je naveo, život pod stalnom prijetnjom. Ukoliko Iran ne bude ozbiljno oslabljen, nastavit će držati region u šaci.
Pretežno šiitski Iran često je gledao na svoje sunitske arapske susjede u Zaljevu, bliske saveznike SAD-a koji ugošćuju američke vojne baze, s dubokim nepovjerenjem, iako su odnosi s Katarom i Omanom uglavnom bili manje napeti.
Tokom godina, Iran i njegovi regionalni saveznici optuživani su za napade na energetska postrojenja u Zaljevu, uključujući napad 2019. godine na saudijska naftna postrojenja Abqaiq i Khurais – za koji je Iran negirao odgovornost – a koji je prepolovio saudijsku proizvodnju i uzdrmao energetska tržišta.
Za lidere Zaljeva, nečinjenje sada predstavlja veći rizik.
Učinak iranskih napada ovog mjeseca daleko nadilazi konkretnu materijalnu štetu, ne samo da remeti tokove nafte nego narušava teško stečenu sliku stabilnosti i sigurnosti na kojoj su zaljevske zemlje gradile pokušaje širenja trgovine i turizma te smanjenja zavisnosti od izvoza fosilnih goriva.
“Ako se Amerikanci povuku prije nego što posao bude završen, mi ćemo ostati da se sami suočimo s Iranom”, rekao je Sager.
Odgovarajući na pitanja o tim zabrinutostima, Bijela kuća je saopćila da SAD “uništava (iransku) sposobnost da koristi to oružje ili proizvodi novo”, te da je Trump “u bliskom kontaktu s našim partnerima na Bliskom istoku”.
“Ne žele biti uvučeni u sukobe ili eskalaciju”
Od zaljevskih država odgovorili su samo Ujedinjeni Arapski Emirati. Naveli su da “ne žele biti uvučeni u sukobe ili eskalaciju”, ali su potvrdili pravo da “poduzmu sve potrebne mjere” kako bi zaštitili svoj suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet, kao i sigurnost stanovnika.
Izvori iz regiona kažu da jednostrana vojna akcija bilo koje zaljevske države nije opcija jer bi samo kolektivna intervencija spriječila izlaganje pojedinačnih zemalja odmazdi.
Osim toga, konsenzus i dalje izostaje. Šest članica Vijeća za saradnju u Zaljevu, Bahrein, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija, Oman i UAE, održale su samo jedan Zoom sastanak, a nije sazvan nijedan arapski samit za raspravu o koordiniranoj akciji.
Lideri Zaljeva i dalje su duboko zabrinuti da bi mogli pokrenuti širi, nekontrolirani sukob.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je prošle sedmice da zaljevski partneri “još više pojačavaju angažman” i da su spremni “preći u ofanzivu”, dok već sarađuju s Washingtonom na kolektivnoj i integriranoj protuzračnoj odbrani, iako nije precizirao šta bi još mogli učiniti.
Visoki zvaničnik UAE rekao je da je njegova zemlja odabrala suzdržanost, nakon što je Iran naveo da je američka vojska koristila UAE za napad na otok Kharg, gdje se nalazi glavni iranski terminal za izvoz nafte.
Glavni rival Irana
Ipak, Sager je rekao da bi Saudijska Arabija, glavni rival Irana za regionalni utjecaj, mogla biti primorana na odgovor ako Iran pređe crvene linije, posebno napadima na velika naftna postrojenja ili postrojenja za desalinizaciju vode ili izazivanjem velikih civilnih žrtava:
“U tom slučaju Saudijska Arabija ne bi imala izbora nego da intervenira”, kazao je.
Dodao je da bi Rijad ipak pokušao pažljivo odmjeriti svaki odgovor kako bi izbjegao dalju eskalaciju.
GLEDAJTE NAS:

(“Reuters”/hypebih.ba/G. Š.)