Po hladnom vremenu, tijelo se trese i drhti uprkos višestrukim slojevima odjeće. Kada tjelesna temperatura počne padati, mozak aktivira odbrambeni mehanizam, drhtanje. Riječ je o brzom, nevoljnom stezanju mišića koje troši energiju i pretvara je u toplotu. Na taj način tijelo pokušava da se samo zagrije i spriječi daljnje hlađenje.
Zašto drhtimo kada nam je hladno
Drhtanje je prirodan i efikasan način na koji tijelo proizvodi toplotu. Brze kontrakcije mišića povećavaju metabolizam, generišući dodatnu energiju koja se pretvara u toplotu, čime se održava stabilna tjelesna temperatura.
„Drhtanje može značajno povećati metabolizam tijela, što nas može brže umoriti, ali je to izuzetno efikasan način za održavanje temperature,“ objašnjavaju ljekari.
Prateći znakovi drhtanja:
- Nevoljno drhtanje mišića ili podrhtavanje cijelog tijela.
- Cvokotanje zuba, nastalo brzim pomjeranjem vilice.
- Guščija koža (naježenost ili piloerekcija), nastala podizanjem dlačica na koži kako bi se stvorio izolacioni sloj zraka.
Kao i kihanje, drhtanje je nehotična fiziološka reakcija. Ovaj refleks kontroliše hipotalamus, dio mozga koji stalno prati tjelesnu temperaturu. On može osjetiti i najmanji pad temperature i odmah pokreće mišićnu aktivnost. Drhtanje je zdrava reakcija koja sprečava hipotermiju, opasno stanje kada temperatura tijela padne ispod 35°C.
Zašto baš mišići? Zato što su mišići najveći potrošači energije u tijelu. Kada rade, čak i bez vaše volje, proizvode veliku količinu toplotne energije kao nusproizvod.
Drhtanje nije uvijek posljedica hladnoće. Ono se može javiti i kao reakcija na:
- Stres ili strah: Aktivacija mehanizma „bori se ili bježi“.
- Groznicu: Kada se tijelo bori protiv infekcije, ono namjerno podiže temperaturu („resetuje“ termostat) kako bi uništilo bakterije ili viruse, a drhtavica pomaže da se ta viša temperatura brže dostigne.
- Zdravstvena stanja: Bakterijske i virusne infekcije, dijabetes (hipoglikemija), hormonalne promjene (menopauza) ili reakcija na anesteziju.
Stručnu pomoć treba potražiti ako drhtavicu prate:
- Temperatura iznad 40°C ili ispod 35°C.
- Bol u prsima ili otežano disanje.
- Ekstremni umor i zbunjenost.
- Jaki bolovi u stomaku.
Kako spriječiti i liječiti drhtavicu?
- Slojevito oblačenje: Omogućava tijelu da zadrži toplotu i prilagodi se uslovima.
- Topli napici: Čaj, kafa ili topla čokolada pomažu u podizanju unutrašnje temperature.
- Liječenje uzroka: Ako je drhtavica uzrokovana infekcijom, potrebni su odgovarajući lijekovi (antibiotici ili antipiretici poput ibuprofena).
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
