Tokom ljeta više vremena provodimo napolju, na plaži, u kupanju, šetnji, druženju i putovanjima. Međutim, visoke temperature mogu biti i opasne po zdravlje. Duži boravak na velikoj vrućini dodatno opterećuje srce, posebno kod starijih ljudi i osoba koje već imaju srčane probleme.
Vrućine udaraju na srce: Ove temperature mogu biti opasne, evo ko je posebno ugrožen
Tokom velikih vrućina srce mora da radi jače kako bi pomoglo tijelu da održi normalnu temperaturu. Kada dođe do pregrijavanja i dehidracije, mogu se pojaviti vrtoglavica, umor, otežano disanje, ubrzan rad srca i nelagoda u grudima. To može biti posebno rizično za osobe koje već imaju srčane probleme.
Dehidracija dodatno opterećuje srce jer se smanjuje količina tečnosti u organizmu i krvi koja cirkulira kroz tijelo. Zbog toga srce mora intenzivnije da radi kako bi krv normalno dospjela do svih dijelova organizma.
Zbog toga je važno da tokom toplih dana unosimo dovoljno tečnosti. Prije izlaska na vrućinu treba biti dobro hidriran, a vodu treba redovno piti i tokom boravka napolju.
Ako se jave vrtoglavica, slabost, ubrzan rad srca ili otežano disanje, potrebno je odmah prekinuti fizičku aktivnost i skloniti se na hladnije mjesto. Ako je moguće, treba popiti vodu i odmoriti se.
U slučaju bolova u grudima, ozbiljnih problema s disanjem, konfuzije ili gubitka svijesti, kao i ako se simptomi ne smiruju, neophodno je što prije potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Na kojoj temperaturi postaje „previše vruće“?
Ne postoji tačno određena temperatura koja je opasna za svakoga, jer ljudi različito podnose vrućinu. Na to utiču navika na toplu klimu i uslovi u kojima osoba inače živi.
Na primjer, nekome ko živi u hladnijem kraju temperatura iznad 32 stepena Celzijusa može veoma teško pasti, posebno ako se iznenada nađe u toploj oblasti. S druge strane, osoba koja je navikla na visoke temperature može iste uslove podnijeti mnogo lakše.
Duži boravak na temperaturama iznad 32 stepena Celzijusa može predstavljati rizik, naročito kada je zrak veoma vlažan. Tada se tijelo teže rashlađuje jer znoj sporije isparava.
Poseban oprez savjetuje se ljudima koji imaju:
- srčane bolesti
- visok krvni pritisak
- srčanu slabost
- raniji moždani udar.
Veći rizik mogu imati i starije osobe, kao i ljudi koji koriste određene lijekove za krvni pritisak ili diuretike, odnosno lijekove koji podstiču izbacivanje tečnosti iz organizma.
Prema američkim zdravstvenim smjernicama, osobe sa kardiovaskularnim bolestima posebno treba da obrate pažnju na nivo toplotnog rizika, da se rashlađuju i da redovno unose tečnost.
Kako da se zaštitite od velikih vrućina?
Tokom velikih vrućina važno je preduzeti nekoliko jednostavnih mjera kako bi se zaštitilo zdravlje. Najbolje je izbjegavati izlazak i fizičke aktivnosti tokom najtoplijeg dijela dana, a obaveze planirati ujutro ili navečer, kada su temperature niže.
Ako morate biti napolju, pravite redovne pauze u hladu i, kada je moguće, boravite u klimatiziranim prostorijama. Preporučuje se i lagana, široka odjeća koja omogućava tijelu da lakše podnese visoke temperature.
Posebno je važno unositi dovoljno vode prije izlaska, tokom boravka na vrućini i nakon povratka kući. Elektroliti mogu pomoći ako se mnogo znojite, ali osobe sa srčanim ili bubrežnim problemima treba da se posavjetuju s ljekarom o odgovarajućem unosu tečnosti i elektrolita.
Ukoliko se pojave jaka slabost, vrtoglavica, ubrzan rad srca, mučnina ili otežano disanje, treba odmah prekinuti aktivnosti, skloniti se na hladnije mjesto i rashladiti se. Kod ozbiljnih simptoma, kao što su konfuzija ili gubitak svijesti, neophodno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
