Iako većina djece u Bosni i Hercegovini (BiH) prepoznaje da je pravilna ishrana važna za zdravlje, rezultati nove studije o ishrani djece koju je proveo UNICEF pokazuju zabrinjavajući raskorak između znanja, stavova i svakodnevnih praksi.
Studija, koju je proveo UNICEF, ukazuje na nedovoljno razumijevanje osnovnih nutritivnih principa, učestalu konzumaciju nezdrave hrane i nepravilne obrasce ishrane među djecom školskog uzrasta.
Podaci pokazuju da skoro polovina djece ne zna koliko je obroka dnevno preporučeno, dok svega mali broj njih može pravilno identificirati glavne izvore energije u hrani, poput šećera, masti i proteina. Istovremeno, sendviči i peciva dominiraju kao najčešći izbor za užinu u školi, dok je konzumacija voća znatno rjeđa.
UNICEF proveo istraživanje: Skoro polovina djece u BiH ne zna koliko je obroka dnevno preporučeno!
Iako većina djece navodi da je svjesna važnosti zdrave ishrane u prevenciji bolesti, značajan procenat njih i dalje doživljava nezdravu hranu kao privlačnu, uključujući brzu hranu, slatkiše i gazirane napitke. Neredovni obroci i grickanje između obroka dodatno doprinose formiranju nezdravih navika koje mogu imati dugoročne posljedice po zdravlje djece.
Rezultati istraživanja među roditeljima pokazuju da većina vjeruje da pravilno hrani svoju djecu i izražava zadovoljstvo vlastitim znanjem o ishrani, ali istovremeno veliki broj njih ne prepoznaje osnovne grupe namirnica i izvore energije u hrani. Ohrabrujuće je što gotovo svi roditelji iskazuju spremnost da nauče više o pravilnoj ishrani djece.
Ovi nalazi jasno ukazuju na potrebu za jačanjem sistemskih intervencija koje će unaprijediti znanje o pravilnoj ishrani i podržati formiranje zdravih prehrambenih navika od najranijeg uzrasta. To podrazumijeva integrisanje tema pravilne ishrane u školske kurikulume, jačanje kapaciteta nastavnika, osmišljavanje edukativnih programa za roditelje, te unapređenje školskog okruženja koje treba biti siguran prostor za zdrave izbore.
UNICEF nastavlja raditi sa nadležnim institucijama, školama, zdravstvenim sektorom i roditeljima na stvaranju okruženja koje će djeci omogućiti lakši pristup zdravijoj hrani i jasnim, razumljivim informacijama o ishrani, jer zdrave navike stečene u djetinjstvu predstavljaju temelj zdravog života u odrasloj dobi.
(Klix.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
