Radna sedmica u Bosni i Hercegovini jedna je od najdužih u Evropi. Prema podacima Eurostata, prosječna radna sedmica u BiH iznosi čak 41,4 sata, što nas svrstava pri sam vrh ljestvice po broju sati provedenih na poslu.
Više od građana BiH rade samo još stanovnici Srbije i Turske. U Srbiji prosječna radna sedmica traje 41,7 sati, dok su zaposleni u Turskoj rekorderi sa čak 44,2 sata sedmično. Odmah iza BiH nalazi se Grčka, gdje se plata zarađuje radeći 39,8 sati sedmično. Slična situacija je i u Rumuniji, Poljskoj i Bugarskoj, piše Večernji list BiH.
U BiH radna sedmica među najdužima u Evropi!
Nasuprot tome, broj radnih sati u Hrvatskoj je osjetno manji tamo prosječan radna sedmica traje 38,7 sati, što je uporedivo s državama poput Češke, Slovačke i Slovenije, gdje se radi između 37 i 38 sati sedmično. U Njemačkoj i Austriji prosječna radna sedmica traje svega 33,9 sati, u Italiji 36,1 sat, u Sloveniji 38 sati, a u Švicarskoj 36 sati.
Od Nove godine dio radnika u Sloveniji dobit će i dodatne olakšice. Na snagu djelimično stupa novi zakon kojim se povećavaju naknade za nezaposlene i učesnike javnih radova, olakšava pristup tržištu rada mladima, studentima i umirovljenicima, a posebno je zanimljivo što će radnici pred penzijom moći raditi kraće.
Radnici stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, moći će birati: slobodan petak, produženi vikend, ili skraćeno radno vrijeme od šest sati dnevno.
Ovaj model nazvan je 80 – 90 – 100 i podrazumijeva: 80% radnog vremena, 90% plate, 100% doprinosa, kao da se radi puno radno vrijeme.
Riječ je o modelu koji djelimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični sistemi doveli do veće produktivnosti, manje izostanaka i boljih ukupnih rezultata rada.
Nova pravila očekuju i radnike u BiH, barem u Federaciji BiH, gdje je u pripremi novi Zakon o radu. Prema radnoj verziji, predviđeno je da polusatna dnevna pauza postane dio osmosatnog radnog vremena, što u većem dijelu Federacije trenutno nije slučaj. To bi u praksi značilo da bi radnik koji počinje posao u 8:00 završavao u 16:00, dok sada često radi do 16:30, jer pauza nije uračunata u radno vrijeme.
Jedan od ključnih razloga zašto je u mnogim evropskim zemljama radni tjedan kraći jeste činjenica da se sve veći broj kompanija odlučuje za četverodnevnu radnu sedmicu. Najdalje je otišao Island, gdje je od 2020. godine za više od polovine zaposlenih radna sedmica skraćena na četiri dana, a prosječno radno vrijeme na 36,4 sata. Rezultati su bili: brži ekonomski rast, veća zaposlenost i svega 3,4 posto nezaposlenih.
I radnici u BiH, prema dosadašnjim istraživanjima, najčešće priželjkuju fleksibilno radno vrijeme, dodatne edukacije te bonuse za izvanredne rezultate, ali statistika i dalje pokazuje da Bosanci i Hercegovci spadaju među one koji u Evropi rade najviše.
(Crna-hronika.info/Hypebih.ba/A.Hu.)
