Glavobolja je jedan od najčešćih zdravstvenih problema savremenog čovjeka i mnogima ozbiljno narušava kvalitet života. Iako su epizode često kratkotrajne i bezopasne, veliki broj ljudi se bori sa čestim, intenzivnim ili dugotrajnim oblicima bola.
Svaka treća osoba živi s glavoboljom
Nova svjetska analiza pruža mnogo bolji uvid u to koliko su glavobolje rasprostranjene i koliko utječu na svakodnevni život.
Najnoviji globalni podaci pokazuju da glavobolja nije samo lična neprijatnost, već i značajan javnozdravstveni problem. Studija objavljena u časopisu Lancet Neurology navodi da je glavobolja najčešće bolno stanje na planeti, pogađa preko 2,9 milijardi ljudi, odnosno oko jednu od tri osobe.
Žene su pod dvostruko većim rizikom da je razviju u poređenju sa muškarcima.
Utjecaj glavobolje na svakodnevno funkcionisanje mjeri se pokazateljem YLD, koji predstavlja broj godina života provedenih sa ograničenjima zbog bolesti.
Tokom 2023. godine ovaj pokazatelj je iznosio 541,9 YLD na 100.000 ljudi, što znači da se, kada se sabere vrijeme koje svi pogođeni izgube, dobija oko dva dana onesposobljenosti godišnje na 100.000 stanovnika.
Ključne vrste glavobolja
Glavobolje se dijele na primarne i sekundarne. U primarne spadaju:
- tenziona glavobolja
- migrena
- glavobolja usljed preterane upotrebe analgetika
- klaster glavobolja
Sekundarne nastaju kao posljedica povreda, problema sa krvnim sudovima, infekcija sinusa ili kao reakcija na lijekove i alkohol.
Studija se posebno bavila tenzionom glavoboljom, migrenom i glavoboljom izazvanom prekomjernim konzumiranjem analgetika.
Tenziona glavobolja
Ovo je najzastupljeniji oblik glavobolje. Bol je obično rasprostranjen po cijeloj glavi, a najčešći okidači su umor, manjak sna, glad, stres i fizičko opterećenje. Napadi mogu trajati od nekoliko minuta do više sati. Ako se javljaju svake sedmice ili češće, savjetuje se odlazak ljekaru.
Liječenje se najčešće zasniva na usvajanju zdravijih navika, redovan san, balansirana ishrana, vježbanje, istezanje vrata i leđa i jačanje posturalnih mišića.
Migrena
Migrena se lako prepoznaje jer zahvata jednu stranu glave i pulsira. Postoje:
- migrena bez aure
- migrena sa aurom (prate je vizuelne smetnje ili čudni zvučni osjećaji)
Napade često prate mučnina, povraćanje i osjetljivost na svjetlost i zvuk. Češća je kod žena, a mogu je pokrenuti umor, preskakanje obroka, tipične namirnice, hormonske oscilacije i stres.
Iako okidači ne izazivaju migrenu, mogu pokrenuti napad kod osoba koje su genetski i hormonski osjetljivije. Migrena se može javiti i kod djece, a iako je rjeđa od tenzione, odgovorna je za oko 90% dana izgubljenih zbog glavobolje.
Glavobolja zbog pretjerane upotrebe analgetika
Sve je više ljudi čije su glavobolje posljedica učestalog uzimanja lijekova protiv bolova. Oko petine svih glavobolja nastaje baš zbog toga.
Dijagnoza se postavlja ako se glavobolja javlja najmanje 15 dana mjesečno, a osoba često koristi paracetamol, aspirin ili druge protivupalne lijekove. Kod kombinovanih preparata (analgetici sa kofeinom ili kodeinom) i triptana, dovoljno je da se koriste 10 dana u mjesecu da bi nastao problem.
Prekomjerna upotreba lijekova povećava osjetljivost nervnog sistema i stvara ciklus u kojem se bol samo pogoršava. Liječenje je složeno i sprovodi se pod nadzorom ljekara, uz postepeno smanjivanje terapije i primjenu psiholoških tehnika za kontrolu bola i zavisnosti.
Šta iz svega ovoga možemo naučiti?
Glavobolja je ozbiljan globalni zdravstveni problem, ali dobra vijest je da se mnoge epizode mogu spriječiti ili ublažiti.
Ključ je u prepoznavanju sopstvenih okidača, pravilnoj upotrebi lijekova, zdravim navikama i blagovremenom odlasku ljekaru kada su tegobe učestale. Takav pristup može značajno smanjiti i učestalost i jačinu bolova, čime se unapređuje i kvalitet svakodnevnog života.
BONUS VIDEO:
Hpebih.ba/A.H.
