Britanski medij The Guardian je pisao o zagađenju u srcu Evrope. Tačnije, stručnjaci su radili tzv. mobilno mjerenje zagađenja zraka u Sarajevu gdje su, zbog gustog smoga, neke dijelove uporedili sa sjevernom Indijom.
Upravo je ta zemlja globalno poznata po ekstremno zagađenom zraku, naročito u zimskim mjesecima te se redovno mjere jedni od najviših nivoa PM2.5 čestica na svijetu, često višestruko iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije
“Zimi je zagađenje česticama na Balkanu najveće u Evropi. Nivoi zagađenja česticama često su viši nego u Pekingu, a nekim danima spadaju među najviše na svijetu. Sumpor-dioksid zimi može biti i više od 30 puta veći nego što je uobičajeno u zapadnoj Evropi”, rekao je profesor Andre Prevot s Instituta Paul Scherrer (PSI) u Švicarskoj.
Stručnjaci u Sarajevu mjerili zagađenje zraka vozeći se specijalnim kombijem: “Nivoi zagađenja česticama često su viši nego u Pekingu!”
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini oko 3.300 ljudi svake godine prerano umre zbog zagađenja česticama. Teško je razumjeti zagađenje zraka u jednom gradu ako se mjerenja obavljaju samo na jednoj lokaciji, ističu stručnjaci.
Zato je tim PSI-a u prilagođeni kombi ugradio najsavremenije senzore za mjerenje zagađenja zraka s cijevima za uzorkovanje na krovu, te je tokom zime obilazio Sarajevo. Svaki krug trajao je oko 90 minuta, a dnevno su vozili šest krugova.
“Jedan od najtežih dijelova istraživanja bilo je provođenje toliko vremena u saobraćaju, vozeći se uskim ulicama gore-dolje po brdima. Nekih večeri na zapadu grada smog je bio vidljiv golim okom. U stambenim područjima jasno su se osjećali mirisi dima od drveta i uglja, kao i mirisi roštilja, posebno ćevapa, u centru grada”, naveo je Michael Bauer iz PSI-a.
Stručnjaci su analizirali dio mješavine čestičnog zagađenja, ali je i to prelazilo dnevne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u 66 posto vremena, a često je bilo i više od osam puta iznad preporučenih vrijednosti.
Najzagađenija područja bila su stambena naselja gdje je zagađenje zraka uglavnom poticalo od grijanja domaćinstava, uključujući sagorijevanje drveta, uglja i otpada, uz visoke količine kancerogenih policikličnih aromatskih ugljikovodika.
Studija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) iz 2023. godine preporučila je poboljšanje izolacije domova, uvođenje centralnog grijanja i toplotnih pumpi, kao i inspekcije peći i informisanje javnosti. Identificirano je devet prioritetnih područja u gradu za djelovanje.
“Naši rezultati potvrđuju ta prioritetna područja. Postojeći planovi da se u tim zonama do 2033. godine smanji korištenje čvrstih goriva za grijanje za 90 posto su očajnički potrebni. Čak i nakon toga, drugi izvori zagađenja i dalje će biti važni i ne smiju se zanemariti”, kaže Bauer.
Stari vozni park dodatno pogoršava probleme grada. Prosječna starost vozila u Sarajevu je 19 godina, a 10 posto vozila potiče iz perioda prije uvođenja modernih evropskih standarda emisija. U Velikoj Britaniji je prosječna starost automobila 2024. godine bila 10 godina, dok su prosječni kombiji i kamioni bili stari između osam i devet godina.
U centru Sarajeva kuhanje u restoranima dominiralo je čestičnim zagađenjem. Bauer je rekao:
“Kuhanje doprinosi nezanemarivom dijelu zagađenja zraka u centru grada, uglavnom zato što grijanje domaćinstava ovdje nije toliko značajno”, smatra Bauer.
Prevot je komentarisao “miris roštilja u centru grada”:
“Nekih dana osjećaj je bio kao da ste u sjevernoj Indiji… možete ga gotovo okusiti u ustima”.
(Klix.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
