Srčani udar može se dogoditi svakome, pa čak i osobama koje djeluju potpuno zdravo, aktivno i fizički spremno, upozorava kardiokirurg dr. Jeremy London. Iako se rizik ne može u potpunosti ukloniti, stručnjaci ističu da zdrave životne navike mogu značajno smanjiti vjerovatnoću srčanog udara.
Srčani udar nastaje kada je protok krvi prema srcu blokiran, a među najčešćim simptomima su bol ili pritisak u grudima, otežano disanje, izražena slabost te blijeda ili plavičasta koža. U slučaju pojave ovih simptoma potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Srce može ‘zakazati’ i kod zdravih ljudi
Dr. London objašnjava da je jedan od najčešćih uzroka ateroskleroza, stanje u kojem dolazi do sužavanja arterija zbog nakupljanja masnih naslaga i holesterola. Zato je povišen holesterol jedan od ključnih faktora rizika koji ne treba zanemariti.
Posebno upozorava na pušenje, koje ozbiljno oštećuje krvne sudove. Prema podacima British Heart Foundationa, hemikalije iz cigareta čine stijenke arterija „ljepljivima“, što pogoduje nakupljanju masnih naslaga i otežava normalan protok krvi.
Još jedan važan faktor je stres. Iako sam po sebi možda neće direktno izazvati srčani udar, često dovodi do nezdravih navika poput pušenja, prejedanja, loše ishrane i manjka fizičke aktivnosti, što dodatno povećava rizik.
Ljekar upozorava i na takozvani metabolički sindrom, koji uključuje dijabetes, visok krvni pritisak i gojaznost, posebno nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka. Veliki obim struka može biti znak povećanog opterećenja za organizam i srce.
Osim ishrane i fizičke aktivnosti, važnu ulogu ima i san. Stručnjaci navode da je redovno spavanje kraće od sedam sati povezano s većim rizikom od visokog krvnog pritiska, poremećaja srčanog ritma i drugih kardiovaskularnih problema. S druge strane, ni spavanje duže od devet sati nije bez rizika, jer se povezuje s većom učestalošću moždanog udara i srčanih bolesti.
Na listi faktora rizika nalazi se i pretjerana konzumacija alkohola, koja može doprinijeti razvoju visokog krvnog pritiska i drugih bolesti srca i krvnih sudova. Stručnjaci preporučuju umjeren unos alkohola i nekoliko dana sedmično bez alkoholnih pića.
Iako se srčani udar ne može uvijek spriječiti, ljekari savjetuju prestanak pušenja, održavanje zdravog nivoa holesterola i krvnog pritiska, uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, kontrolu tjelesne težine, kvalitetan san i umjeren unos alkohola kako bi se rizik sveo na najmanju moguću mjeru.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
