Rani znakovi demencije ne počinju uvijek zaboravljanjem ključeva, imena ili dogovora. Kod nekih osoba prve promjene mogu se primijetiti kroz ponašanje, raspoloženje, san ili slabljenje čula mirisa.
Ako je osoba koja je ranije bila mirna odjednom postala izrazito razdražljiva, svadljiva ili povučena, to ne mora značiti da ima demenciju. Ipak, nagle i dugotrajne promjene ličnosti, posebno ako su praćene drugim simptomima, razlog su za razgovor s ljekarom.
Alzheimerova bolest uzrokuje najveći broj slučajeva demencije, ali se ne razvija preko noći. Biološke promjene u mozgu mogu početi godinama prije nego što se pojave izraženiji problemi s pamćenjem.
Neurolog Timothy Chang s Univerziteta UCLA objašnjava da bolest napreduje kroz više faza. U ranim fazama u mozgu se mogu postepeno nakupljati proteini beta-amiloid i tau, dok određeni dijelovi mozga počinju gubiti volumen.
Rani znakovi demencije često nisu vezani za pamćenje
Promjene raspoloženja, sna, ponašanja i čula nisu specifične samo za demenciju. Mogu biti povezane sa stresom, depresijom, hormonalnim promjenama, lijekovima, drugim bolestima ili prirodnim procesom starenja.
Upravo zbog toga porodica i sama osoba takve simptome često ne povezuju s neurološkim problemom.
Pojava jednog znaka nije dovoljna za postavljanje dijagnoze. Međutim, kada se više promjena javlja istovremeno i postepeno pogoršava, potrebno je potražiti stručnu procjenu.
Iznenadna tuga, strah i povlačenje
Depresija i anksioznost mogu se javiti iz brojnih razloga, ali stručnjaci posebno obraćaju pažnju na tegobe koje se prvi put pojavljuju u starijoj životnoj dobi.
Osoba koja ranije nije imala izražene psihičke poteškoće, a u pedesetim ili šezdesetim godinama iznenada postane veoma tjeskobna, tužna, bezvoljna ili povučena, trebala bi razgovarati s ljekarom.
Takve promjene ne znače automatski demenciju, ali ponekad mogu biti povezane s promjenama u dijelovima mozga koji regulišu emocije i ponašanje.
Mirna osoba odjednom postaje svadljiva
Nagla promjena ličnosti jedan je od simptoma koji porodice često pripisuju lošem raspoloženju, tvrdoglavosti ili godinama.
Osoba može postati sumnjičava, neprijatna prema ukućanima, impulzivna ili sklona svađama bez jasnog razloga. Kod nekih se može javiti i gubitak interesa za ljude, aktivnosti i obaveze koje su im ranije bile važne.
Istraživanja pokazuju da osobe s promjenama povezanim s Alzheimerovom bolešću mogu imati neuropsihijatrijske simptome i prije izraženog gubitka pamćenja.
Ipak, slične promjene mogu izazvati i depresija, infekcije, poremećaji štitne žlijezde, lijekovi i druge bolesti, zbog čega je pregled važan.
Loš san nije uvijek samo posljedica umora
Poremećaji spavanja povezuju se s većim rizikom od kognitivnog propadanja, ali odnos između sna i demencije veoma je složen.
Apneja u snu, izražena dnevna pospanost, česta buđenja i dugotrajna nesanica mogu negativno uticati na zdravlje mozga. Tokom dubokog sna mozak uklanja dio otpadnih materija koje se nakupljaju tokom dana.
Neka istraživanja pronašla su vezu između lošijeg kvaliteta sna i većeg nakupljanja beta-amiloida i tau proteina. To, međutim, ne znači da će svaka osoba koja loše spava razviti demenciju.
Nagle i dugotrajne promjene spavanja, posebno uz hrkanje, gušenje tokom sna ili izraženu pospanost, treba prijaviti ljekaru.
Slabljenje čula mirisa
Oslabljeno čulo mirisa može se pojaviti kod pojedinih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest.
Osoba može teže prepoznavati poznate mirise, poput kafe, cvijeća ili hrane. Ipak, gubitak mirisa mnogo češće izazivaju prehlade, alergije, upale sinusa, virusne infekcije, pušenje ili određeni lijekovi.
Ako slabljenje čula mirisa traje dugo i prati ga promjena ponašanja, pamćenja ili drugih sposobnosti, korisno je obaviti pregled.
Posebno je važno reagovati ako osoba više ne osjeća miris dima, plina ili pokvarene hrane jer to može predstavljati sigurnosni rizik.
Šta uraditi ako primijetite promjene?
Jedan simptom ne znači da osoba ima demenciju. Važniji su trajanje promjena, njihovo pogoršavanje i uticaj na svakodnevni život.
Pregled je preporučljiv ako osoba:
- naglo promijeni ponašanje ili ličnost
- često djeluje zbunjeno
- ima poteškoće s obavljanjem poznatih zadataka
- ponavlja ista pitanja
- gubi osjećaj za vrijeme i prostor
- zanemaruje ličnu higijenu ili sigurnost
- ima više istovremenih promjena sna, raspoloženja i pamćenja
Ljekar može procijeniti simptome, pregledati terapiju, uraditi laboratorijske nalaze i po potrebi osobu uputiti neurologu, psihijatru ili drugom stručnjaku.
Mogu li se rizici smanjiti?
Nije moguće spriječiti svaki slučaj demencije, ali se dio rizika može smanjiti zdravijim životnim navikama.
Redovna fizička aktivnost, kontrola krvnog pritiska, liječenje dijabetesa, prestanak pušenja, kvalitetan san, zaštita sluha i održavanje društvenih kontakata mogu doprinijeti zdravlju mozga.
Rano prepoznavanje simptoma ne može uvijek zaustaviti bolest, ali može omogućiti ranije liječenje drugih uzroka, bolje planiranje i veću podršku osobi i njenoj porodici.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
