Profesor Vedran Zubić: “Ne znam da li dva posto stanovništva u BiH posjeduje stvarnu ekološku svijest”
Obilježavanje Dana planete Zemlje ponovo je u fokus stavilo globalne probleme poput klimatskih promjena i zagađenja.
Tim povodom profesor Vedran Zubić osvrnuo se na to kako se odnosimo prema jedinom domu koji imamo.
Profesor Vedran Zubić
Profesor Zubić ističe da bi ekološka svijest trebala biti prisutna svakodnevno, a ne samo jedan dan u godini. Njegova ključna poruka je jasna: Čovječanstvo je zavisno o prirodi, a ne obrnuto.
“Zemlja je preživjela pet velikih izumiranja, dokaz tome je sudbina dinosaurusa koji su nestali nakon udara asteroida, uprkos svojoj tadašnjoj dominaciji. Trenutno ne postoji tehnologija koja bi nam omogućila selidbu na Mars ili druge planete; mi imamo samo ‘Planetu A'”, poručio je profesor Zubić.
Kao plastičan primjer naše nesvijesti, profesor navodi nedavni nestanak vode u Sarajevu koji je izazvao opštu paniku na društvenim mrežama. Dok se stanovnici bh. gradova bune zbog jednog dana bez vode, oko tri milijarde ljudi na svijetu uopšte nema pristup pitkoj vodi u svojoj blizini.
“Mi smo se toliko navikli na prirodna bogatstva da ih suštinski devastiramo jer ih podrazumijevamo”, dodaje Zubić.
“Ne znam da li dva posto stanovništva u BiH posjeduje stvarnu ekološku svijest. Umjesto brige o prirodi, društveni fokus je često na ispraznim političkim prepucavanjima. Kod mene postoje tri oblika patriotizma: to je kulturološki patriotizam – pričaj svoj jezik, čuvaj svoju tradiciju; ekonomski patriotizam – plaćaj porez i kupuj od domaćeg proizvođača; i na kraju, ekološki patriotizam – čuvaj svoju okolinu”, poručio je Vedran Zubić.
“Planeta će lako bez nas, mi bez nje ne možemo”
“Glavni razlozi za nisku ekološku svijest leže u nedostatku dva ključna elementa. Prvi je sistem kažnjavanja: Za razliku od uređenih zemalja poput Njemačke ili Švicarske, u BiH se ekološki prekršaji rijetko i slabo kažnjavaju. Drugi je obrazovni sistem: Iako se o klimi priča decenijama, u bh. školama još uvijek ne postoje zasebni predmeti poput klimatologije ili ekologije. Sve se svodi na entuzijazam pojedinih nastavnika geografije ili biologije”, dodaje.
Zagađenje u BiH je vidljivo na svakom koraku – od žute boje rijeke Jale u Tuzli do nesnosnog smrada u dolini rijeke Bosne uzrokovanog industrijom. Kritika je upućena i vlastima koje dozvoljavaju gradnju objekata, poput benzinskih pumpi, u neposrednoj blizini riječnih korita, što kasnije dovodi do katastrofalnih posljedica tokom poplava, pojašnjava Zubić za TVSA.
“Mi smo posljedica planete… Planeta će lako bez nas, mi bez nje ne možemo.”
GLEDAJTE NAS:
(TVSA/hypebih.ba/G. Š.)
