Suše, poplave i ekstremne vrućine: naučnici upozoravaju da bi fenomen El Niño ovoga puta mogao biti posebno snažan. Kakve se posljedice očekuju i kako se možemo pripremiti?
U Tihom okeanu razvija se potencijalno ekstreman El Niño, vremenski fenomen koji bi u narednim sedmicama mogao uticati na vremenske prilike širom svijeta. Meteorolozi upozoravaju da bi mogao postati najjači El Niño ikada zabilježen.
Ovaj fenomen ima “stvarni potencijal da postane najpogubniji u posljednjih 140 godina”, kaže Paul Roundy.
Prijeti nam najpogubniji El Niño u posljednjih 140 godina!
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) procjenjuje da će se vremenski uslovi povezani s El Niñom uskoro osjetiti i da će trajati najmanje do zime. U zavisnosti od jačine i trajanja ovog fenomena, u brojnim regijama moglo bi doći do suša, poplava, toplotnih valova te poremećaja u snabdijevanju hranom i vodom. “Svijet ovo mora shvatiti kao hitno klimatsko upozorenje”, poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija, António Guterres. “Vremenski uslovi El Niña djelovat će kao akcelerator požara u svijetu koji se sve više zagrijava”.
Šta je El Niño?
El Niño je klimatski obrazac koji se ponavlja svake dvije do sedam godina. Pokreće ga slabljenje pasatnih vjetrova iznad tropskog dijela Tihog okeana, zbog čega se u Pacifiku nakuplja topla voda. Iako se zagrijavanje događa samo u jednom području, čija je površina približno velika kao Sjedinjene Američke Države, njegove posljedice osjećaju se širom svijeta.
“Promjene u tropskoj atmosferi mogu uticati i na udaljenije dijelove atmosfere u umjerenim geografskim širinama”, objašnjava Gavin Schmidt. “Zato se ovaj fenomen tiče i nas, iako se potencijalno nalazimo hiljadama kilometara daleko.” Kako ističe ovaj ekspert za klimu, El Niño pokreće globalnu lančanu reakciju i predstavlja “prvu atmosfersku domino-kocku koja pada”.
Kakve klimatske posljedice možemo očekivati?
Posljedice koje izaziva El Niño znatno se razlikuju od regije do regije. Dok neka područja pogađaju suše, druga se suočavaju s poplavama. Pojedini dijelovi Centralne Amerike, Azije, Afrike i Australije tokom godina El Niña postaju topliji i sušniji. Posljedice nestašice vode mogu se odraziti na poljoprivredu, proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i zalihe pitke vode.
Vlasti Hondurasa procjenjuju da bi teške suše mogle pogoditi oko 75 općina. U glavnom gradu Tegucigalpi već je proglašeno vanredno stanje zbog nestašice vode.
Drugim dijelovima svijeta prijeti suprotan scenarij. Duž dijelova pacifičke obale Južne Amerike El Niño može izazvati obilne padavine i razorne poplave. Posljedice se mogu osjećati dugo nakon što kiše prestanu ili se rezervoari vode isprazne.
El Niño se povezuje s propadanjem usjeva i ekonomskim gubicima koji se mjere u bilionima dolara. Tokom događaja El Niño 2015/2016. milioni ljudi širom svijeta bili su ovisni o humanitarnoj pomoći zbog loših žetvi. Šumski požari također predstavljaju sve veću prijetnju. Naučnici upozoravaju na povećan rizik od ekstremnih vrućina i suša koje pogoduju izbijanju požara u Australiji, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i amazonskoj prašumi.
Oluje, korali i sezona uragana
El Niño igra važnu ulogu i u formiranju tropskih oluja. Naučnici očekuju da će ovogodišnja sezona uragana na Atlantiku biti slabija nego inače. Ovaj vremenski fenomen obično pojačava nagomilavanje vjetra iznad Atlantika, što otežava nastanak i jačanje oluja.
“Vode u centralnom i istočnom dijelu tropskog Pacifika počinju se zagrijavati”, objašnjava naučnik Brian Tang. “Kada se razvije El Niño, posebno tokom sezone uragana, stvaranje oblaka, nevremena sa grmljavinom, padavina i tropskih ciklona na Atlantiku uglavnom se potiskuje”, piše DW.
Međutim, manji broj oluja ne znači nužno i manju opasnost. Kada oluja dostigne snagu uragana, teško ju je zaustaviti, što znači da uragani koji se ipak razviju mogu izazvati katastrofalnu štetu. U Pacifiku međutim, El Niño obično ima suprotan učinak – dovodi do formiranja većeg broja snažnih oluja.
Morski ekosistemi također su pod pritiskom. Više temperature mora uzrokovane El Niñom mogu izazvati izbjeljivanje korala i dodatno oslabiti grebene koji su već pod stresom zbog klimatskih promjena.
Posljedice osjećaju i poljoprivrednici. U Indiji su uzgajivači manga prijavili drastičan pad prinosa, nakon što su neuobičajeni vremenski uslovi negativno uticali na cvjetanje i razvoj plodova.
Kako klimatske promjene utiču na El Niño?
Prema mišljenju naučnika, ne postoje jasni dokazi da klimatske promjene pojačavaju sam El Niño, ali mogu znatno pojačati njegove posljedice. “Zbog klimatskih promjena, jaka suša izazvana El Niñom može se pretvoriti u ekstremnu sušu”, naglašava okeanograf Michael McPhaden. Topliji zrak zadržava više vlage, što povećava rizik od ekstremnih padavina i poplava. Istovremeno, više temperature mogu dodatno pogoršati suše jer se tlo brže isušuje. Budući da se globalne temperature već približavaju rekordnim vrijednostima, El Niño bi ih mogao dodatno pogurati ka novim rekordima.
Kako se svijet može pripremiti?
Prednost El Niña je to što se razvija postepeno i može se pratiti mjesecima unaprijed. Naučnici prate temperature okeana i vremenske obrasce i tako vladama i lokalnim zajednicama ostavljaju dovoljno vremena za pripremu. Prognoze omogućavaju vlastima da poduzmu mjere za zaštitu usjeva, unaprijede sisteme zaštite od poplava i poboljšaju sisteme ranog upozoravanja.
“Znamo gdje će biti neuobičajeno vlažno, a gdje neuobičajeno suho”, kaže McPhaden. “Zahvaljujući dugoročnim vremenskim prognozama, imamo dovoljno vremena za razvoj strategija koje mogu ublažiti neke od najtežih posljedica.”
(Radiosarajevo.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
