Povećan broj prijava nasilja u porodici dodatno opterećuje sigurne kuće širom Bosne i Hercegovine. Iako sistem zaštite postoji, pitanje kapaciteta, institucionalne podrške i prevencije nasilja sve je aktuelnije, naročito u svjetlu sve češćih prijava mlađih žena i djevojaka.
U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje osam sigurnih kuća – pet u Federaciji BiH i tri u Republici Srpskoj. Jednu od njih, sigurnu kuću u Kantonu Sarajevo, još 2000. godine osnovala je Fondacija lokalne demokratije.
Povećan broj prijava nasilja u porodici: Žene i djevojke sve češće prijavljuju nasilje!
– Postojimo već 26 godina i kroz sigurnu kuću je do danas prošlo više od dvije i po hiljade korisnica. To nije brojka kojom se hvalimo, nego podatak koji jasno govori koliko je ova vrsta podrške, nažalost, potrebna – ističe Lejla Lojo-Karamehmedović, PR Fondacije lokalne demokratije, za „Avaz“.
Sigurna kuća u Sarajevu funkcioniše kao sklonište za žene i djecu, ali i kao prostor podrške djevojkama koje trpe porodično nasilje.
– Starosne skupine su različite, ali trend pokazuje da se sve više djevojaka odlučuje prijaviti nasilje. Ne govorimo o većem broju u odnosu na žene, ali je porast prijava među djevojkama svakako primjetan – naglašava ona.
Tokom prošle godine u sigurnoj kući u Sarajevu boravilo je 110 korisnica, a prijem se, kako navodi, vrši isključivo putem centara za socijalni rad i policije.
– Na početku rada više od 70 posto žena se vraćalo počinitelju nasilja, najčešće zbog ekonomske zavisnosti. Danas, zahvaljujući psihološkoj, pravnoj i socioekonomskoj podršci, taj broj je znatno manji – kaže Lojo-Karamehmedović.
Posebno važnu ulogu ima i SOS telefon 033 222 000, koji je aktivan od 2004. godine.
Važna psihoterapijska pomoć
Psihološka podrška ključna je ne samo tokom boravka u sigurnoj kući, već i nakon izlaska, smatra psihologinja Đana Lončarica.
– Važno je da žene imaju kontinuiranu psihološku i psihoterapijsku pomoć i nakon što napuste sigurnu kuću, kako bi izgradile odbrambene mehanizme i integrisale traumatska iskustva, te nastavile funkcionalno živjeti – ističe Lončarica za „Avaz“.
Posebnu pažnju, dodaje, potrebno je posvetiti djeci koja su svjedočila nasilju.
(Avaz.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
