Postoji li ovisnička osobnost: Jesu li neki ljudi zaista skloniji narkomaniji i kockanju
Izraz “ovisnička osobnost” često se koristi, a opisuje ljude koji lako mogu postati ovisnici na neki način. Primjerice, većina ljudi može popiti koktel, zapaliti cigaretu ili kockati jednu večer, a da se ne navuku, dok je onima s ovisničkom osobnosti dovoljan jedan gutljaj, dim ili srećka da upadnu u krug ovisnosti.
Potpuni mit
Jesu li neki ljudi skloniji razvoju ovisnosti? Stručnjaci primjećuju da postoje neke poveznice između određenih crta ličnosti i ovisnosti, ali to je puno kompleksnije nego što ukazuje koncept o “ovisničkoj osobnosti”.
Mark Grifits (Griffiths), ugledni profesor bihevioralne ovisnosti na Univerzitetu Nottingham Trent u Velikoj Britaniji, ističe da je “ovisnička osobnost” potpuni mit, piše “Živim.hr”.
-Da bi postojala stvar kao što je ovisnička osobnost, to bi trebalo značiti da postoji osobina koja predviđa ovisnost, i to samo ovisnost. Nema naučnih dokaza o tome – kaže Grifits.
To je crno-bijeli način razmišljanja o nečemu što je zaista kompleksno, kaže dr. med. Anšul Svami (Anshul Swami), psihijatar za mentalne bolesti odraslih osoba u bolnici Nightingale u Londonu. To ne znači da određene osobine ličnosti nisu povezane sa stjecanjem, razvojem i održavanjem ovisničkog ponašanja, kaže Grifits.
Primjerice, neuroticizam se često povezuje s mnogim oblicima ovisnosti. Neuroticizam je jedan od velikih pet osobina ličnosti i definira se kao stepen u kojem osoba reagira na percipirane prijetnje i stresne situacije. Visoko neurotični ljudi su anksiozni i skloni negativnim mislima.
Ovisnost o internetu
Prema analizi 175 studija, narkomanija je povezana s visokim nivoima neurotičnosti i niskim nivoima savjesnosti (stepen u kojem osoba pokazuje samokontrolu). Isto tako, istraživanja su pokazala da je bihevioralna ovisnost, poput ovisnosti o internetu, vježbanju i kupovini, povezana s neuroticizmom.
-Ako ste neurotični, visoko ste anksiozni. Ljudi imaju tendenciju koristiti ovisnička ponašanja i supstance kao metodu upravljanja svojim neurotičnim osobinama. Većina ovisnosti zapravo u pozadini ima veće probleme, poput depresije ili neuroticizma, s kojima se osoba ne suočava – kaže Grifits.
Ali ne postoji istraživanje koje pokazuje da svi ljudi s ovisnostima pate od neuroticizma, kaže Grifits.
-Mogu pronaći mnogo ljudi koji su neurotični, a nisu ovisnici. Neuroticizam je povezan s ovisnošću, ali je ne predviđa – dodao je.
Hamilton ističe kako je zaista teško istaknuti šta dolazi prvo kad je u pitanju narkomanija.
-Je li neuroticizam naveo osobu na drogu ili im je njihova ovisnost o kokainu tokom dugo vremena smanjila raspoloženje – kaže Hamilton.
Šta sve utječe na ovisnost? Istraživanja pokazuju da na ovisnost mogu utjecati genetika i brojni vanjski faktori, kao što su društveni pritisak, rana izloženost supstancama i fizičko ili seksualno zlostavljanje.
Studija iz 2018. pokazala je da se drevni retrovirus HK2, koji se nalazi blizu gena uključenog u otpuštanje kemikalije dopamin, češće nalazi kod ovisnika o drogama. Osobe s narkomanijom imale su do dva do tri puta veću vjerovatnost da će HK2 biti integriran u njihov genom, što ukazuje na jaku povezanost s ovisnošću, zaključili su istraživači.
Briga o djeci
No, Svami ističe da ova studija ne pruža nikakve dokaze o tome da neki ljudi imaju ovisničku osobnosti, a drugi ne. Još jedan faktor rizika je spol. Prema podacima iz 2020. o spolu liječenih ovisnika o drogama, većinu čine muškarci (omjer muškaraca i žena 5,3:1,0), piše HZJZ.
Slični podaci su u cijeloj Evropi. No Hamilton upozorava da bi mogli postojati značajni nedostaci u podacima jer je manje vjerovatno da će žene tražiti liječenje zbog problema s brigom o djeci i stigmi. Isto tako, postoji još jedan faktor rizika kod muškaraca, impulsivnost, a ona je povezana s ovisnošću.
– Muškarci, posebno tinejdžeri, skloniji su riziku i impulzivniji su – kaže Hamilton.
Nadalje, istraživanja pokazuju da okolina i odgoj osobe također snažno utječu na rizik od ovisnosti. Jedno je istraživanje pokazalo da su korisnici opijata imali 2,7 puta veću vjerovatnost historije zlostavljanja u djetinjstvu, bilo seksualnog, fizičkog ili oboje, nego oni koji ne koriste opijate.
Ljudi koji su doživjeli nepovoljna iskustva u djetinjstvu, poput fizičkog, seksualnog ili emocionalnog zlostavljanja ili gubitka roditelja, imali su tri puta veću vjerovatnost od razvoja problema s alkoholom u odrasloj dobi, prema studiji iz 2022. godine.
– Psihosocijalni faktori, poput nasilja, seksualnog zlostavljanja i emotivnog zanemarivanja, izrazito su povezani s ovisnošću. Mnogi ljudi će reći: “Imam povijest ovisnosti, to je zbog moje genetike.”
Ali kad pogledate njihovu prošlost, ustanovit ćete da je bilo puno pijenja, zanemarivanja, zlostavljanja, traume i uskraćenosti. To se prenosilo s koljena na koljeno i isplivalo na površinu kao ovisnost – objašnjava Svami.
Koji je zaključak
Uprkos tome što nema naučnih dokaza, izraz “ovisnička osobnost” mnogi nastavljaju koristiti, što nije dobro.
– Moramo biti oprezni s jezikom jer ga ljudi internaliziraju. Ideja o ovisničkoj osobnosti lišava vas svake nade i govori da je to putanja kojom morate ići te da nemate kontrolu nad njom – kaže Hamilton.
Svami se slaže da je koncept nerealno fatalan.
– To sprečava ljude da preuzmu odgovornost nad svojim problemom i pronađu konstruktivna rješenja – kaže on.
Grifits kaže da bi i mnogi ovisnici mogli takav koncept koristiti kao opravdanje za svoje ponašanje.
– Ovisnosti su vrlo složene biološke, psihološke, socijalne bolesti, baš kao i svaka druga bolest na planeti. Svi traže jednostavan odgovor, ali ga nema – zaključuje Svami.
