Neki za osnovne namirnice izdvajaju između 600 i 800 KM mjesečno
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, prosječna plaća pokriva tek 44,98 posto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe, dok minimalna plaća od 1.027 KM pokriva svega 26,95 posto.
Dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu, građani sve češće moraju dobro preračunati šta mogu staviti u korpu.
Sve manje količine na pijacama
Građani navode da značajan dio mjesečnih primanja odlazi na hranu. Neki za osnovne namirnice izdvajaju između 600 i 800 KM mjesečno, a u pojedinim slučajevima i više.
Na pijacama prodavači primjećuju promjenu navika kupaca. Umjesto većih količina, sve češće se kupuje samo ono što je neophodno za nekoliko obroka.
Kilogram špinata, kako navode, košta oko 10 KM, ali kupci sve češće traže svega 200 ili 300 grama.
Odricanje od luksuza i ličnih zadovoljstava za mnoge je već postalo uobičajeno, dok se svaki trošak unaprijed planira.
Hrana odnosi najveći dio budžeta
Sindikalna potrošačka korpa, osim hrane, obuhvata i troškove stanovanja i režija, higijene, odjeće, obuće, prevoza i druge osnovne potrebe četveročlane porodice.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da značajan dio ukupnih troškova odlazi upravo na prehranu.
– Značajan dio tih 4.000, 3.800 KM, 40 posto ide na ishranu. To je samo dokaz da je porast prehrambenih proizvoda nešto u šta smo ušli kao BiH u cijeloj toj priči – kazao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, problem je dodatno izražen jer veliki broj porodica nema oba roditelja zaposlena.
– Malo je porodica gdje oba roditelja rade, tako da i kada bi potencijalno oba roditelja bila zaposlena s prosječnom plaćom, opet to ne bi bilo dovoljno za potrošačku korpu – istakao je Pavlović.
Za mnoge odricanje više nije izbor
Razlika između primanja i troškova života ostavlja sve manje prostora za neplanirane izdatke.
Kada prosječna plaća pokriva manje od polovine vrijednosti sindikalne korpe, porodice su primorane birati između različitih potreba i odgađati ono što nije neophodno.
Dok se cijene osnovnih proizvoda i troškovi života povećavaju, plaće ih sve teže prate. Za mnoge građane štednja tako više nije način da uštede novac, već način da izdrže do naredne plaće.
avaz.ba/hypebih.ba/R.K.
