Pjevač, pjesnik, kompozitor i boem čiji je glas decenijama dopirao iz kafana širom nekadašnje Jugoslavije, Toma Zdravković, preminuo je 30. septembra 1991. godine.
OVDJE TOMA ZDRAVKOVIĆ I DALJE ŽIVI! U objektu u kome je nekada pjevao kao da je vrijeme stalo, svaki kutak čuva uspomenu na legendarnog boema
Ipak, 35 godina kasnije, njegove pjesme ne prestaju da žive, a uspomena na njega posebno se čuva u Pečenjevcu, selu kraj Leskovca u kojem je odrastao i koje je smatrao svojim zavičajem.

„Da l’ je moguće“, „Ej, Branka, Branka“, „Danka“, „Dotakao sam dno života“, „Kafana je moja sudbina“ i brojne druge Tomine pesme odavno su postale deo muzičke baštine. Njegov život, ljubavi, tuga, boemština i odnos prema kafani pretočeni su u stihove koje i danas pevaju generacije koje ga nikada nisu imale priliku upoznati.
A upravo u Pečenjevcu njegovi zemljaci ne dozvoljavaju da uspomena na njega izbledi.

Kafana koja izgleda kao vremeplov
U samom Pečenjevcu nalazi se restoran „Tomina priča“, mjesto koje je nekada bilo urušeni objekat opštinske sale u kojoj je Toma Zdravković pjevao. Na zidovima su fotografije iz različitih perioda njegovog života – Toma na sceni, Toma sa prijateljima, Toma u kafani, ali i fotografije koje podsjećaju na vrijeme kada je bio jedan od najprepoznatljivijih pjevača na prostoru bivše Jugoslavije.
Posebno upečatljiv je zid sa velikim portretom Tome, dok se unutar restorana nalazi čitava galerija uspomena. Stare fotografije, ploče i Tomin lik stvaraju utisak kao da je vreme u ovom prostoru zaustavljeno.

Na ovom mjestu postoji i poseban „Tomin kutak“, gdje se organizuju „Tomine sjedeljke“. Tu se, uz muziku i kafanski ambijent, evociraju uspomene na pjevača čiji je život bio neraskidivo vezan za kafanu. Na meniju i specijaliteti koji nose njegovo ime.
Sam objekat podsjeća i na nekadašnju leskovačku kafanu „Radan“, u kojoj je Toma svojevremeno pjevao sa Silvanom Armenulić.
Meštani ne daju da Tomino ime utihne
Koliko Pečenjevčani čuvaju uspomenu na svog slavnog zemljaka govori i činjenica da su još ranije podigli spomen-ploču, a u selu postoji i spomen-česma posvećena Tomi. U Leskovcu je 2011. godine podignut i njegov spomenik. Posebna želja mještana jeste da Tomina porodična kuća jednog dana postane muzej.
Jer Toma nije ostavio samo pjesme. Ostavio je čitav jedan svet – kafanu, boemiju, ljubav, tugu i emociju koju je malo ko umeo da prenese na način na koji je to on činio.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/hypetv.rs