Sve više nesreća s električnim romobilima u Bosni i Hercegovini ponovo je otvorilo pitanje njihove sigurnosti i zakonske regulative. Posljednji slučaj zabilježen je u Sarajevu, gdje je u ponedjeljak ujutro, 20. jula, na mostu Suade i Olge došlo do sudara automobila i električnog romobila, a vozač romobila je povrijeđen i prevezen na liječenje.
Nesreće sa romobilima: Evo u čemu je ključni problem!
Ovo je samo jedan u nizu incidenata koji su posljednjih mjeseci zabilježeni širom zemlje ali i regije, zbog čega se sve češće postavlja pitanje da li su električni romobili dovoljno regulisani i koriste li ih građani na siguran način.
Dok se u pojedinim europskim zemljama pravila za korištenje električnih romobila sve više pooštravaju, kao na primjer u Hrvatskoj, Bosna i Hercegovina još uvijek nema jedinstven propis koji bi jasno definisao prava i obaveze njihovih korisnika. Stručnjak za saobraćaj i sudski vještak Mirzet Sarajlić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba smatra da je prije svega potrebno donijeti jasna pravila, ali i uvesti odgovornost među vozačima.
“Što se tiče zakonodavstva postoje neka parcijalna rješenja, kao na primjer Kakanj ima neku svoju uredbu, RS ima u svom zakonu nešto definisano ali nemamo krovni zakon koji bi skupio sva ova pravila, jer ako ne postoji neki zakon ljudi to ne shvataju ozbiljno. A što se tiče same regulacije treba puno više prednosti dati romobilu nego opasnosti. Jer taj romobil u zadnje vrijeme ima nekih tragičnih slučajeva pa se ljudi prepadnu, ali generalno gledajući prošle godine imali smo 285 slučajeva koji su poginuli u automobilima ili ih je automobil udario. Znači nije romobil”, priča nam Sarajlić.
Dodaje da romobile ne treba posmatrati isključivo kroz posljednje nesreće.
“U svakom slučaju romobil je prevozno sredstvo prema kojem treba biti odgovoran i oprezan kad se vozi. Znači ne može se prema njemu odnositi kao prema biciklu koje je dosta stabilnije. Treba zaista ne precjenjivati sposobnosti tog prevoznog sredstva, jer električni romobil ima dosta manju stabilnost, dosta manje radijusa točkova i lakše pada. Mali točkovi lako zapinju za rupe, šahtove ili ivičnjake, što često dovodi do prevrtanja preko upravljača. Osim toga, vozač stoji, pa je težište visoko, zbog čega je vozilo nestabilnije pri naglom kočenju ili skretanju”, podvukao je Sarajlić.
Iako smatra da je potrebna bolja regulativa, Sarajlić upozorava da električne romobile ne treba demonizirati niti ih predstavljati kao glavni sigurnosni problem u saobraćaju. Ističe da je cilj uspostaviti jasna pravila, povećati sigurnost vozača i poticati korištenje ekološki prihvatljivih prevoznih sredstava.
“Ne treba od ovoga praviti neku pretjeranu dramu, treba definisati šta je romobil i onda poistovijetiti njegova pravila sa pravilima bicikala. I stvarno bi trebalo propisati obavezno nošenje kacige iz razloga što su povrede glave kod ovih prevoznih sredstava dosta učestale a kad se povrijedi glava ne može se lako ‘popraviti’, ko ostali dijelovi. U svakom slučaju treba raditi na afirmaciji toga, smanjenjem broja automobila, kamiona i drugih prevoznih sredstava dolazi do poboljšanja sigurnosti jer romobili su sigurniji u svakom slučaju”, istakao je Sarajlić.
Neophodni su i efikasniji nadzor te jasne sankcije za prekršioce
Poseban problem predstavljaju neodgovorni vozači koji električne romobile koriste suprotno pravilima, ugrožavajući sigurnost pješaka i ostalih učesnika u saobraćaju. Zbog toga osim edukacije, neophodni su i efikasniji nadzor te jasne sankcije za prekršioce.
“Imamo mnogo neodgovornih građana, znači on vozi kroz pješačku zonu i mora postojati određena sankcija. Ima i djece koja ne voze sigurno i onih koji voze cestom velikom brzinom, mora se zato imati neki instrument policije jer mi to sami nećemo riješiti zbog kulture kod nas, jer mi vozački nismo sazreli”, dodao je Sarajlić.
Govoreći o uzrastu vozača, Sarajlić smatra da bi za upravljanje električnim romobilima trebalo važiti slično pravilo kao i za bicikle. Ističe da problem nije u samom prevoznom sredstvu, već u činjenici da njime često upravljaju djeca bez dovoljno iskustva i odgovornosti.
“Bicikl je propisano zakonom da može voziti dijete koje je starije od 14 godina, ja mislim da je to uredu i za romobil. Samo što ovdje ima dosta djece koja neodgovorno voze. Nije ovdje suština da se treba zabraniti romobil. Problem je što djeca voze neodgovorno, njima se da romobil on kroz pješačku zonu vozi 30 kilometara na sat. A dijete 10 godina. Jednostavno narušava tu čitavu sliku ekološki prihvatljivog prevoza. I onda naši građani kažu ovo je opasno.”
Nedostatak saobraćajne kulture
Kao jedan od ključnih problema Sarajlić vidi nedostatak saobraćajne kulture i odgovornosti kod pojedinih korisnika.
“Uzrok je vozačka nezrelost građana. Mora se imati određena psihička zrelost kao i za svako drugo prijevozno sredstvo. Ta dobna granica 14 godina je dovoljna, čak i niža ali mora se biti odgovoran u saobraćaju. Ali se mora kao u svim EU zemljama ograničiti brzina na 25 kilometara na sat. Sve ostalo je nesigurno”, kaže Sarajlić.
Ljudi romobile gledaju kao igračke
Sarajlić je poručio da je najvažnija odgovornost svakog pojedinca. Ističe da vozači ne smiju precjenjivati svoje sposobnosti niti nepotrebno rizikovati, jer je u saobraćaju bolje stići nešto kasnije nego ugroziti vlastitu i tuđu sigurnost.
“Treba se uozbiljiti, prilikom korištenja bilo čega treba se uozbiljiti, treba paziti, ne precijeniti svoje sposobnosti, ne približavati se nekom problemu. Svi imamo neku granicu rizika, bolje da je vratimo nazad pa da sporije dođemo negdje nego da je pomjerimo naprijed pa se nešto desi”, zaključio je Mirzet Sarajlić za portal Radiosarajevo.ba.
(Radiosarajevo.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
