Mladi naučnik sa Harvarda pojeo je čak 720 jaja za samo mjesec dana kako bi ispitao uticaj ekstremne ishrane na organizam, a rezultati analize krvi iznenadili su i njega i ljekare – umjesto rasta, nivo „lošeg“ holesterola značajno je pao.
Naučnik za samo mjesec dana pojeo 720 jaja
Nik Norvic, doktorand sa Harvarda i zagovornik ketogene ishrane, odlučio je da provjeri šta se dešava sa tijelom kada se u veoma kratkom periodu unese ekstremna količina jaja. Za samo mjesec dana pojeo je čak 720 jaja, u prosjeku 24 dnevno.
Jeo ih je u svim mogućim oblicima: kajganu, pržena jaja, punjena jaja, tvrdo kuvana jaja i omlete. Sve to uklopio je u svoju uobičajenu ketogenu ishranu bogatu mesom, ribom, maslinovim uljem, orašastim plodovima, tamnom čokoladom, sirom i jogurtom.
Uz ishranu je nastavio i svoju rutinu vježbanja, trenirajući kalisteniku oko sat vremena sedmično. Nakon mjesec dana ovakvog režima, Norvic je otišao na analizu krvi kako bi provjerio nivo holesterola i pokazatelje zdravlja srca. Rezultati su ga iznenadili: nivo LDL holesterola, takozvanog „lošeg“, pao mu je za čak 18 odsto, prenosi Slobodna Dalmacija.
– Pretpostavio sam da se moj holesterol neće povećati, ali nisam očekivao da će pasti. Iako sam unos holesterola povećao pet puta, moj LDL je zapravo pao – kazao je.
U drugom dijelu eksperimenta odlučio je dodatno da zakomplikuje stvari. Posljednje dvije sedmice u ishranu je uveo i 60 grama ugljenih hidrata dnevno, uglavnom kroz voće poput banana, borovnica i trešanja. Rezultat je bio još dramatičniji – LDL mu je pao za dodatnih 20 odsto. Objasnio je da kod ljudi koji unose veoma malo ugljenih hidrata LDL ponekad raste jer tijelo prelazi na sagorijevanje masti kao glavnog izvora energije.
Kada se ugljeni hidrati ponovo uvedu, metabolizam se prilagođava i LDL se smanjuje.
Najbolja ishrana
Norvic naglašava da njegov eksperiment nije pokušaj dokazivanja da su jaja savršena hrana niti da je ketogena ishrana najbolji izbor za sve. Cilj mu je, kaže, bio da pokaže koliko je ljudski metabolizam složen i koliko različiti faktori, od ishrane do genetike, mogu uticati na nivo holesterola.
– Ne postoji jedna najbolja ishrana za sve. Neki ljudi žele da poboljšaju zdravlje srca, drugi žele dugovječnost, treći žele više energije. Ishrana mora biti prilagođena osobi, a ne obrnuto – kazao je.
Njegov eksperiment ponovo je otvorio raspravu o tome da li su jaja zaista opasna po zdravlje. Iako rezultati pokazuju da čak ni ekstremna količina jaja ne mora nužno pogoršati zdravstvene parametre, stručnjaci upozoravaju da se ovakvi eksperimenti ne smiju shvatati kao univerzalna preporuka.
Norvic je zdrav, mlad i pod medicinskim nadzorom, što nije slučaj kod svih.
Ljekari i dalje savjetuju oprez osobama koje već imaju povišen holesterol, srčane bolesti ili druge faktore rizika. Za njih bi nagle i drastične promjene ishrane mogle biti opasne.
Norvic, međutim, najavljuje da mu je ovo tek početak. Planira da nastavi sa eksperimentima kako bi javnosti približio nauku o metabolizmu i razbio mitove koji se godinama ponavljaju bez dovoljno dokaza.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
