Napadnuta dva tankera za naftu u vodama Iraka
U napadu na dva strana tankera za naftu u Perzijskom zaljevu u blizini luke Basra u Iraku ubijen je jedan član posade, izvijestila je u četvrtak iračka državna televizija.
Prema riječima iračkog lučkog zvaničnika, dva strana tankera koja su prevozila iračko lož ulje napadnuta su u teritorijalnim vodama Iraka, što je uzrokovalo požar na oba tankera.
Napadnuta dva tankera za naftu u teritorijalnim vodama Iraka
Šef iračke kompanije za luke Farhan al-Fartousi izjavio je iračkoj novinskoj agenciji da su sve operacije naftnih terminala potpuno obustavljene, dok komercijalne luke nastavljaju normalno funkcionirati.
Dodao je da je jedan član posade ubijen, a da je do sada spašeno još 38 osoba. Naglasio je da se “potraga za nestalima nastavlja”, bez navođenja nacionalnosti ili ko je odgovoran za napad.
Iračka vlada je nacionalnoj novinskoj agenciji INA rekla da su “dva tankera bila predmet sabotaže”.
Irački sigurnosni izvor u Basri rekao je za CNN da se smatra da je iranski brod opremljen eksplozivom udario u dva broda, međutim, izvor je dodao da je istraga u toku.
Naftne luke su privremeno obustavile rad nakon napada.
Iran je inače nastavio sa udarima na luke, tankere i naftna postrojenja, a Izrael i SAD su također nastavili sa udarima na Iran.
Cijena sirove nafte opet je porasla iznad 100 dolara
U četvrtak ujutro – jutros, cijena barela sirove nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, premašila je 100 dolara, samo nekoliko dana nakon što je nakratko skočila blizu 120 dolara, a zatim pala ispod 90, Uslijed nestabilnosti na finansijskim tržištima i u globalnoj ekonomiji.
Cijene nafte porasle su za više od devet posto jer su se pojačale bojazni u vezi sa snabdijevanjem nakon iranskih napada na komercijalna plovila u okolini Hormuškog moreuza.
Iran je eskalirao napade s ciljem da izazove dovoljno globalnog ekonomskog bola kako bi izvršio pritisak na Sjedinjene Američke Države i Izrael da okončaju rat koji je počeo prije 12 dana. Međutim, nije bilo naznaka da se sukob smiruje.
Iran je gađao naftna polja i rafinerije u arapskim zemljama Zaljeva i praktično zaustavio promet tereta kroz uski Hormuški moreuz, kojim prolazi petina ukupne svjetske trgovine naftom.
Kao odgovor, Međunarodna agencija za energiju (IEA) je u srijedu pristala da na tržište pusti 400 miliona barela nafte, što je najveća količina rezervi za vanredne situacije u njenoj historiji. SAD planira da već naredne sedmice iz svojih strateških rezervi nafte pusti 172 miliona barela kako bi ublažili oštar rast cijena.
Oslabjela tržišta u Aziji
No, nastavak sukoba i neizvjesnost podgrijali su špekulacije da bi cijene mogle otići još više.
Tržišta u Aziji su oslabjela: japanski Nikkei 225 pao je za 1,8 posto na 54.043,38 poena. U Južnoj Koreji, Kospi je izgubio 1,2 posto i spustio se na 5.540,56 poena, dok je hongkonški Hang Seng oslabio za 1,2 posto na 25.577,71 poen.
Šangajski kompozitni indeks pao je za 0,6 posto na 4.106,96 poena, a u Australiji je S&P/ASX 200 oslabio za 1,7 posto na 8.599,00 poena.
Terminski ugovori na američke indekse bili su niži za 1 posto, dok je dolar ojačao na 159,02 japanska jena sa 158,95 jena. Euro je oslabio na 1,1538 dolara sa 1,1566 dolara.
U srijedu su američke dionice završile bez većih promjena: S&P 500 je skliznuo 0,1 posto, na 6.775,80 poena, drugi dan zaredom blagih pomjeranja nakon burnog perioda izazvanog ratom s Iranom. Industrijski indeks Dow Jones pao je za 0,6 posto na 47.417,27 poena, dok je tehnološki Nasdaq porastao 0,1 posto na 22.716,13 poena.
Snažne oscilacije
Od početka rata, nagli skokovi cijena nafte uzrokuju snažne oscilacije na svjetskim finansijskim tržištima, često iz sata u sat. Cijene nafte su ove sedmice nakratko skočile na najviše nivoe od 2022. godine zbog mogućnosti da bi proizvodnja na Bliskom istoku mogla biti blokirana na duži period, što je dodatno pojačalo strahove od novog talasa teške inflacije u globalnoj ekonomiji.
U izvještaju kompanije Oxford Economics navodi se da su “oscilacije cijena Brent sirove nafte tokom proteklih nekoliko dana upadljive i izvjesno je da će volatilnost ostati prisutna zbog nedostatka vremenskog okvira kada će doći do deeskalacije sukoba i kada će se u efektivno zatvorenom Hormuškom moreuzu promet početi oporavljati”.
Procjenjuju da volatilnost sugerira kako bi, zavisno od razvoja vijesti, cijene nafte mogle skočiti i do 140 dolara po barelu.
GLEDAJTE NAS:
(hypebih.ba/G. Š.)
