Može li tragičan slučaj iz Donje Jablanice zaustaviti zloupotrebe prirodnih resursa u BiH?
Tragičan slučaj iz Donje Jablanice
Traži se hitno preispitivanje koncesija za kamenolome, solarne i mini hidroelektrane, kao i hitno donošenje zakona o šumama na nivou Federacije BiH.
Slučaj kamenoloma u Donjoj Jablanici otvorio je niz sličnih pitanja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Brojni ekološki aktivisti su nakon razornog nevremena, u kojem je poginulo više od 20 osoba, u našoj zemlji intenzivirali svoju borbu.
Tragičan slučaj iz Donje Jablanice
Traži se hitno preispitivanje koncesija za kamenolome, solarne i mini hidroelektrane. Kao i hitno donošenje zakona o šumama na nivou Federacije BiH. Može li slučaj iz Donje Jablanice pokrenuti val promjena, kada je riječ o zaustavljanju zloupotrebe prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini? Građani i aktivisti širom BiH traže preispitivanje i pooštravanje dodjele koncesija u njihovim sredinama kako ne bi doživjeli sudbinu Donje Jablanice.
Posljednji protest održan je u selu Miljkovići, na cesti Mostar – Čitluk.
Podsjetimo, aktivisti su naglasili da se događaju masovne prenamjene državnog šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište. Pitaju se kako je moguće da je investitor dobio dozvolu ako nema legalan pristupni put do solarnog postrojenja.
“Tražim da netko hitno zaustavi investitora, u ovom slučaju to je Marč d.o.o, graditelj, kako bi se proveo upravni spor. Ako su oni upravu, da imaju priključak, nek’ nastave raditi. Ali sve je izvjesno i ono što je dostavljeno iz Autocesta Federacije, da oni nemaju dozvolu za priključak na magistralnu cestu.”, kazao je za BHRT predstavnik neformalne grupe građana Mario Ćosić.
Stručnjaci i mještani
Ekološki aktivisti naglašavaju kako oni nisu protiv razvojnih projekata i investicija, ali zahtijevaju da se traži i uvažava mišljenje stručnjaka, a posebno glas mještana.
Podsjećaju i na nepostojanje zakona o šumama na nivou Federacije BiH i Hercegovačko-neretvanskog kantona. To ostavlja otvoren prostor za slobodnu sječu šume u enormnim količinama, a bez nadzora i sankcija, prenosi BHRT.
“Jer oni znaju strašno puno i znaju generalno dosta. Oni tu žive i borave i znaju koji tu može biti utjecaj rijeka i kamenoloma i asfaltnih baza. Kao i sve te infrastrukture koja je danas vrlo zanimljiva za kapitalizam”, kazao je Adnan Đuliman iz Eko centra Blagaj.
O svemu se oglasila i direktorica Fondacije “Atelje za društvene promjene” Lejla Kusturica koja je navela:
“Jedan od prvih logičnih koraka sada bi bio da svaki nivo vlasti u Federaciji, ali i RS, uzme svoje prostorne planove i mapu klizišta. I da vidi da li na području klizišta se planiraju neke male ili velike hidroelektrane, rudnici ili kamenolomi. Takvi projekti moraju biti automatski poništeni i stopirani i ukinuti da ne bismo za pet godina bilježili neku katastrofu”.
Kamenolom u mostarskoj Bijeloj
Za donošenje odluka ključna je suradnja svih nivoa, smatraju u Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije.
“Mi moramo svi zajedno sjesti. Svi kantoni, općine, zajedno sa Federacijom u narednom periodu da razgovaramo kako regulirati ove oblasti. Da postrožimo mjere za izdavanje dozvola i da to budu dozvole koje će se svake godine ili svake druge provjeravati. A ne ova dozvola izda se jednom, pa traje do beskonačnosti.” – istaknuo je ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac.
BONUS VIDEO:
(BHRT/hypebih.ba/G. Š.)
