Brak je zamišljen kao doživotna obaveza, ali kada se pretvori u krug bijesa i neriješenih sukoba, može imati razorne posljedice po zdravlje. Čak i veze koje počnu s ljubavlju i nadom mogu postati štetne ako problemi izmaknu kontroli. Loš brak s čestim sukobima nije samo emotivno bolan, nego predstavlja i ozbiljan zdravstveni rizik.
Loš brak može biti opasniji po zdravlje
Hronični stres i nemir izazvani takvim sukobima mogu dovesti do trajnih posljedica po fizičko i mentalno zdravlje. Povećani zdravstveni rizici Muškarci koji su bili nesretni u brakovima imali su gotovo dvostruko veći rizik od moždanog udara (94%) i 21% veći rizik od smrti iz bilo kojeg razloga u poređenju s onima koji su bili zadovoljni u braku, pokazalo je istraživanje iz 2021. godine.
Studija je pratila učesnike više od tri decenije, pokazujući da štetni efekti nesretnog braka traju dugo i značajno utječu na zdravlje. Štaviše, stalna napetost može dovesti do oslobađanja hormona stresa, koji povećavaju krvni pritisak i otkucaje srca, što može izazvati hronična stanja poput hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Studija iz 2014. godine, objavljena u časopisu Journal of Health and Social Behavior, pokazala je da loš kvalitet braka povećava rizik od srčanih bolesti, posebno kod starijih žena. Negativni efekti lošeg braka na zdravlje u kasnijem životu izraženiji su kod žena nego kod muškaraca.
Negativan utjecaj na mentalno zdravlje „Sukob može biti posebno štetan po zdravlje ako su supružnici neprijateljski ili defanzivni tokom nesuglasica, ili ako se stalno svađaju o istoj temi bez ikakvog rješenja“, objasnila je za The Guardian Rouzi Šraut, docentica na Odjelu za ljudski razvoj i porodične nauke na Univerzitetu Purdue. Studija koju je proveo Univerzitet Pennsylvania State pokazala je da su tokom 12 godina ljudi u lošim brakovima izjavili da su manje sretni, da imaju niže samopoštovanje i slabije opšte zdravlje u poređenju s onima koji su bili u sretnom braku. Ostajanje u lošem braku može biti gore od razvoda, budući da su oni koji su napustili nesretne brakove, bilo da su ostali sami ili se ponovo vjenčali, osjećali bolje i bili zadovoljniji životom od onih koji su ostali u nesretnom braku. Također, nezadovoljstvo brakom može dovesti do promjena u radu mozga, utječući na pamćenje, učenje, donošenje odluka i pažnju.
Kvalitet braka značajno utječe na kognitivne funkcije muškaraca, ali ima manji utjecaj na žene. Studija iz 2021. godine, koju su proveli istraživači sa Univerziteta Michigan State, pokazala je da su muškarci s opadajućim kvalitetom braka doživjeli brže kognitivno propadanje. Produženi oporavak od bolesti Dugotrajni stres zbog nesretnog braka može oslabiti imunološki sistem povećanjem upale i usporavanjem sposobnosti tijela da zacijeli, čineći pojedince podložnijim infekcijama, hroničnim stanjima i sporijem oporavku od povreda. Studija iz 2023. godine, objavljena u časopisu Psychoneuroendocrinology, istraživala je negativne obrasce komunikacije među bračnim parovima, poput neriješenih svađa i izbjegavanja rasprava, i njihov utjecaj na fizičko i emocionalno zdravlje. Istraživači su otkrili da su parovi koji su imali negativniju komunikaciju sporije zacjeljivali rane i imali viši nivo upale, što je jasan pokazatelj stresa za tijelo. Ti efekti bili su posebno izraženi kod žena. Studija sugerira da loša komunikacija u braku ne samo da šteti emocionalnom blagostanju, nego i direktno utječe na fizičko zdravlje, povećavajući osjetljivost na bolesti i produžavajući oporavak. „Ono što vidimo jeste da su i hronična svakodnevna negativnost i akutna negativnost, kao i njihova kombinacija, posebno štetni za emocije, odnose i funkcionisanje imuniteta parova“, objasnila je za Science Daily glavna autorica studije Rouzi Šraut. Druga studija iz 2019. godine pokazuje da stres i nesreća u braku mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva.
Kada su parovi pod stresom, njihova crijevna flora može postati neuravnotežena, što dovodi do problema poput sindroma propusnog crijeva, gdje štetne materije ulaze u krvotok. Ovaj poremećaj može izazvati upalu i povećati rizik od hroničnih stanja poput gojaznosti i bolesti srca. Stres i sukobi u vezi također mogu dovesti do loših zdravstvenih navika, poput nepravilne ishrane, nedostatka sna i manjka fizičke aktivnosti.
Ove loše navike mogu izazvati povećanje tjelesne težine, visok krvni pritisak, pa čak i pojačanu upalu u organizmu, što može ubrzati starenje i povećati vjerovatnoću obolijevanja.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
