Iako mnogi migrenu povezuju s mlađom i srednjom životnom dobi, ona se može javiti i kod starijih osoba. Dobra vijest je da kod većine ljudi nakon 60. godine napadi postaju rjeđi i blaži.
Međutim, promjene povezane sa starenjem, hronične bolesti i uzimanje više lijekova mogu utjecati na način liječenja. Evo kako se migrena mijenja s godinama i koje su mogućnosti liječenja danas dostupne.
Ljekari upozoravaju: Migrena nakon 60. godine više nije ista
Migrena svake godine pogađa otprilike jednu od deset osoba starije životne dobi i, odmah nakon tenzijskih glavobolja, drugi je najčešći oblik glavobolje kod starijih.
Većina ljudi koji imaju migrenu nakon 60. godine s njom se susrela mnogo ranije, najčešće još u djetinjstvu ili adolescenciji. Iako se migrena može prvi put pojaviti u starijoj dobi, takvi slučajevi su znatno rjeđi.
Kod većine osoba napadi s godinama postaju rjeđi i manje intenzivni, ali kod nekih migrena može ostati aktivna i u osmoj deceniji života.
Kako se migrena mijenja nakon 60. godine?
Karakteristike migrene u starijoj dobi često se razlikuju od onih kod mlađih osoba.
Okidači postaju drugačiji
Dok su kod mlađih najčešći okidači stres i hormonalne promjene, nakon 50. i 60. godine veću ulogu mogu imati:
- hronični bolovi
- konzumacija alkohola
- pušenje.
Simptomi mogu biti blaži
Kod starijih osoba rjeđe se javljaju:
- osjetljivost na svjetlost i zvuk
- začepljen nos
- osjećaj punoće u uhu
- spušten kapak
- suzenje oka.
Kod nekih osoba nakon 50. godine može se javiti vizuelna aura bez glavobolje. Budući da njeni simptomi mogu podsjećati na moždani udar, svaku novu pojavu smetnji vida treba odmah prijaviti ljekaru.
Također, migrena u starijoj dobi češće zahvata obje strane glave, dok je kod mlađih bol uglavnom jednostrana.
Žene nakon menopauze često osjećaju poboljšanje
Kod mnogih žena migrene se ublaže nakon menopauze, posebno ako su ranije bile povezane s menstrualnim ciklusom.
Ipak, migrena ne nestaje kod svih. Zanimljivo je da je i nakon menopauze i dalje češća kod žena nego kod muškaraca, što pokazuje da na njen razvoj utiču i drugi faktori osim hormona.
Zašto je važno preispitati terapiju nakon 60. godine?
S godinama se mijenja način na koji organizam obrađuje lijekove, pa terapija koja je bila sigurna u mlađoj dobi možda više nije najbolji izbor.
Veći rizik od nuspojava
Starije osobe češće imaju:
- povišen krvni pritisak
- bolesti srca i krvnih sudova
- dijabetes
- druge hronične bolesti.
Zbog toga određeni lijekovi protiv migrene, poput triptana i ergotamina, nisu pogodni za sve pacijente, posebno za one sa srčanim bolestima ili prethodnim srčanim udarom.
Interakcije lijekova
Mnogi stariji ljudi istovremeno uzimaju više lijekova, što povećava rizik od nuspojava i međusobnih interakcija.
Na primjer:
kod paracetamola preporučuje se kontrola funkcije jetre
kod ibuprofena, naproksena i aspirina potrebno je pratiti stanje bubrega, jetre, želuca i srca.
Zbog toga je važno da terapiju usklađuju porodični ljekar i specijalisti.
Šta pomaže
Osim lijekova, mogu pomoći i:
- botoks kod hronične migrene
- blokade živaca lokalnim anestetikom
- pojedini lijekovi za krvni pritisak, poput kandesartana
- paracetamol i nesteroidni protuupalni lijekovi uz preporuku ljekara.
- Komplementarne metode
- Uz standardnu terapiju korisne mogu biti i:
- kognitivno-bihevioralna terapija
- neuromodulacija električnim ili magnetskim impulsima
- biofeedback
- vježbe disanja
- meditacija
- joga
- akupunktura.
Mnogim osobama pomažu i zdrave životne navike, poput uravnotežene ishrane, redovne fizičke aktivnosti i kvalitetnog sna.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
