Dugo su postojala nepisana “pravila” o alkoholu: Viski čini ljude agresivnima, vino ih rastužuje, a tekila je “đavo u boci”.
Posljednjih godina tekila je doživjela reputacijsku promjenu – od pića za nepromišljene provode do “najčišće” opcije u baru: s malo kalorija, bez aditiva i gotovo bez mamurluka.
NAUČNICI DALI ODGOVOR
Međutim, postoji li doista zdraviji alkohol?
Prema Davidu Jerniganu, zamjeniku dekana za javno zdravstvo na Univerzotetu Boston, odgovor je – ne, prenosi Ordinacija.hr.
Kad prodajete proizvod koji nanosi štetu ljudima, učinićete sve da mu date ‘svetiji’ imidž.” Ljudi često precjenjuju koliko su njihove navike pijenja zapravo “zdrave”.
Mit 1: Tekila najbrže opija
Iako destilovana pića mogu brže izazvati opijenost nego pivo ili vino, to zavisi od količine i brzine konzumacije. Hemijski gledano, tekila nije ništa “jača” od ostalih pića – standardna porcija svakog alkohola sadrži približno jednaku količinu etanola, supstance koja uzrokuje opijenost. Na nivo alkohola u krvi više utiču tjelesna težina, genetika, pol, lijekovi i prehrana nego sama vrsta pića.
Mit 2: Tekila ne izaziva mamurluk
Tamna pića poput viskija i burbona sadrže više kongenera – nusproizvoda fermentacije koji mogu pojačati simptome mamurluka – ali nijedan alkohol ne sprečava glavobolju. Alkohol remeti san, dehidrira tijelo i opterećuje jetru. Glavni krivac za mamurluk je acetaldehid, toksični produkt razgradnje alkohola koji izaziva upalu, oksidativni stres i umor. Dakle, manje šećera ne znači i manje posljedica.
Mit 3: Tekila i vino imaju zdravstvene koristi
Tekila je stekla “wellness” imidž jer potiče od plave agave, biljke čiji prirodni šećeri – agavini – mogu imati koristi za crijevnu mikrofloru. Međutim, ti spojevi ne preživljavaju proces fermentacije i destilacije; pretvaraju se u etanol.
Slično, vino je steklo reputaciju zdravog zbog antioksidansa poput resveratrola, no količine potrebne za učinak na srce bile bi jednako kao da popijete stotine čaša. Kako kaže dr Brooke Scheller: Alkohol je toksin – šteta nadmašuje sve moguće koristi.
Mit 4: Vodka i džin su “najčišći” izbor
Vodka, džin i tekila često se reklamiraju kao “čista” pića jer su destilovana ili izrađena od prirodnih sastojaka. Ipak, pojam “clean” nije službeno definisan, pa nema stvarno značenje. Iako mogu imati manje aditiva, etanol – nezavisno od oblika – i dalje šteti jetri, mozgu i krvnom sistemu.
Mit 5: Pivo je manje štetno od žestokih pića
Pivo i vino često se doživljavaju “sigurnijim” jer se piju sporije, ali razlika je uglavnom u brzini apsorpcije. Imaju više vode, pa se alkohol sporije upija, dok gazirana pića mogu čak ubrzati apsorpciju jer opuštaju mišićni ventil između želuca i crijeva.
Istraživanje: Alkohol najveći problem zavisnosti na radnom mjestu
Dakle – postoji li “zdraviji” alkohol? Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ne postoji. Izvještaj iz 2024. pokazuje da čak i umjerena konzumacija (manje od sedam pića sedmično) povećava rizik od bolesti i prerane smrti. Vrsta alkohola – bilo pivo, vino ili tekila – ne čini značajnu razliku. Drugim riječima, najzdraviji izbor uvijek je – ne piti.
BONUS VIDEO:
(hypebih.ba/G. Š.)
