Analiza podataka gotovo 200.000 ljudi ukazala je na zabrinjavajuću povezanost, ali ne dokazuje da kasni obroci direktno uzrokuju oboljenja
Kasni obroci i grickanje nakon odlaska na spavanje uobičajeni su za mnoge ljude. Ipak, naučnici sve više istražuju kako vrijeme uzimanja hrane utiče na metabolizam i zdravlje. Velika analiza podataka gotovo 200.000 ljudi povezala je kasno jedenje s većim rizikom od metabolički povezane masne bolesti jetre, poznate kao MASLD, i ciroze.
Važno je naglasiti da istraživanje ne dokazuje da kasni obroci direktno izazivaju ove bolesti. Rezultati ukazuju na povezanost koja zahtijeva dodatna istraživanja.
Veći rizik
Istraživači s Univerziteta za zdravlje i nauku Oregona (OHSU) analizirali su podatke učesnika triju velikih američkih istraživanja. Upoređivali su njihove prehrambene navike s pojavom bolesti jetre.
Prema objavljenim rezultatima, osobe koje su prijavljivale kasno jedenje imale su od 20 do 30 posto veći relativni rizik od posmatranih bolesti jetre. Kasni obroci obuhvatali su konzumiranje hrane nakon večere ili nakon odlaska na spavanje.
Ovaj podatak ne znači da će 20 do 30 posto ljudi koji jedu kasno razviti bolest. Riječ je o razlici u riziku između posmatranih grupa, a ne o apsolutnoj vjerovatnoći obolijevanja.
Budući da se istraživanje zasnivalo na praćenju navika i zdravstvenih ishoda, naučnici nisu mogli utvrditi da je kasno jedenje direktan uzrok bolesti. Na rezultate mogu utjecati i drugi faktori, uključujući kvalitet ishrane, tjelesnu težinu i životne navike.
Uloga biološkog sata
Ljudski organizam ima unutrašnji biološki sat koji usklađuje brojne funkcije s izmjenom dana i noći. Ti približno 24-satni ciklusi, poznati kao cirkadijski ritmovi, utiču na spavanje, lučenje hormona, apetit i probavu.
Gotovo svaki organ i tkivo imaju vlastiti ritam, a njihov rad usklađuje glavni biološki sat u mozgu. Najvažniji vanjski signal za njegovo podešavanje jeste smjena svjetlosti i tame, ali na ritam organizma utječu i vrijeme obroka, fizička aktivnost, stres i temperatura.
Zbog toga istraživači ispituju može li jedenje u kasnim večernjim i noćnim satima poremetiti metaboličke procese. Posebno ih zanimaju osobe koje rade u smjenama ili imaju neredovan raspored spavanja, jer takav način života može poremetiti prirodni ritam organizma.
Bolest bez jasnih simptoma
Metabolički povezana masna bolest jetre može dugo prolaziti neprimijećeno. Mnogi oboljeli nemaju očigledne tegobe, dok se kod nekih javljaju umor ili nelagoda u gornjem desnom dijelu stomaka.
Rizik je veći kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, inzulinskom rezistencijom, dijabetesom tipa 2 i povišenim vrijednostima masnoća u krvi. Ulogu mogu imati i nasljedni faktori.
Zbog toga se zdravlje jetre ne može procjenjivati samo prema vremenu večere ili prisustvu simptoma. Za procjenu rizika važni su cjelokupno zdravstveno stanje, laboratorijski nalazi i, kada je potrebno, dodatni pregledi.
Šta možete promijeniti?
Iako još nije moguće tvrditi da samo ranija večera sprečava bolesti jetre, zdrave životne navike ostaju važan dio smanjenja metaboličkog rizika.
Preporučuje se uravnotežena ishrana s više povrća, voća i cjelovitih žitarica, uz ograničavanje hrane bogate zasićenim i transmasnoćama te proizvoda s velikim količinama dodatog šećera. Posebno treba obratiti pažnju na zaslađena bezalkoholna pića.
Održavanje zdrave tjelesne težine i redovna fizička aktivnost također su važni. Osobama koje već imaju masnu jetru i prekomjernu tjelesnu težinu ljekar može preporučiti postepeno mršavljenje i druge mjere prilagođene njihovom zdravstvenom stanju.
Vrijeme obroka može biti dio šire slike, ali nije jedini faktor koji određuje zdravlje jetre. Najvažnije je sagledati ukupne prehrambene navike i druge rizike, bez zaključka da će povremeno kasno jedenje samo po sebi izazvati bolest.
avaz.ba/hypebih.ba/R.K.
